Klimatske promjene i njihove posljedice postepeno osjećamo svi, a posebno se osjete u poljoprivrednom sektoru odnosno uzgoju hrane koji se smatra najranjivijim. Klimatske promjene i vremenski ekstremi iznimno otežavaju uzgoj hrane tako što uzrokuju štete na nasadima te daju manje prinose od očekivanih. No, potražnja za hranom je i dalje konstantna. Koliko je poljoprivredni sektor pogođen klimatskim promjenama, toliko i sam pridonosi zagađenju stvarajući velike količine CO2. Jeste li znali da je poljoprivredni sektor drugi najveći zagađivač, odmah iza energetskog sektora?
Također, zadnjih godina raste i potražnja za solarnim panelima dok su agrosolari za proizvodnju hrane, koji mogu pogodovati rastu biljaka i uzgoju stoke, još dosta nepoznati.

Što su agrosolari za proizvodnju hrane?

Agrosolari ili agrosunčane elektrane su solarni paneli koji se postavljaju na poljoprivredna zemljišta. Koriste se u poljoprivredi, energetici te unapređenju zaštite okoliša. Oni mogu sniziti temperaturu u klimatu nasada te pomoći pri očuvanju vlažnosti tla čime se smanjuju potrebe za navodnjavanjem. Isto tako, mogu smanjiti štete od tuče i mraza. Njihovim postavljanjem štite se poljoprivredne kulture, neometano rastu i daju stabilne prinose. Proizvodnja električne energije postaje sekundarna djelatnost kojom se ostvaruju dodatni prihodi.

Agrosolari za proizvodnju hrane

Agrosolare je najisplativije koristiti kod trajnih nasada, poput voćnjaka i vinograda te u slatkovodnom ribnjačarstvu i stočarstvu. U stočarstvu agrosolari mogu poslužiti i kao sjenice za zaklon stoke od sunca, no utječu i na očuvanje pašnjaka od jakog sunca.

Agrosolari se razlikuju s obzirom na planirane poljoprivredne djelatnosti koje će se izvršavati. S obzirom na to, postoje agrosolari koji će podržavati rast jednogodišnjih ili višegodišnjih nasada. Tu informaciju potrebno je unaprijed imati na umu kako bi se poljoprivredne aktivnosti mogle uskladiti sa sunčanim elektranama.

Prednosti i nedostaci agrosolara

Najveća prednost agrosolara je smanjenje emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrednog sektora. Osim toga, agrosolari omogućuju iskorištavanje zemljišta za poljoprivredu s jedne strane, te proizvodnju energije s druge. Na područjima gdje je sunčeva prisutnost vrlo visoka, agrosolari služe i kao zaštita od prekomjernog izlaganja od visokih temperatura i izravnog sunčevog zračenja.

Iz perspektive poljoprivrednika, uz same poljoprivredne površine koje su dovoljno velike za korištenje mehanizacije, poljoprivrednici mogu dobivenu energiju koristiti za opremanje sustava za navodnjavanje. Isto tako, vlasnici zemlje mogu ustupiti drugima korištenje proizvedene energije čime mogu ostvarivati dodatne prihode.

Glavni nedostatak agrosolara je sjena koju bacaju na poljoprivredno područje što ima utjecaja na produktivnost usjeva. Zbog toga treba birati biljke koje zahtijevaju manje količine sunčeve energije. Također, nisu sva područja pogodna za investiranje u agrosolare. Na primjer, u hladnijim područjima sunčeva prisutnost varira tijekom godine te je upitna profitabilnost ovakve investicije.

Izbor kultura za agrosolare

Pri izboru kultura unutar solarne elektrane potrebno je imati na umu visinu do koje biljke izrastu te količinu sunčeve energije koju traže. Ako se visina usjeva ograniči na 1-1,20 m neke od pogodnih kultura su krumpir, bundeva, heljda, povrće kao što je luk, mrkva, kupus, grašak, cikla ili za spremanje sijena.

Biljke kojima pogoduje polusjena za rast su primjerice kupine i maline.

Stočarstvo

U ograđenim prostorima, u kojima se postave agrosolari, mogu se ograditi i ovce. Dok je jedan pašnjak namijenjen ispaši, na ostalima neometano raste trava.

Tako se može osigurati kontinuirana ispaša za stoku. U uvjetima velikih vrućina, ovce se mogu skloniti u sjenu solara. Budući da se radi o ograđenoj površini bit će zaštićene od vanjskih utjecaja. Također, postoji potencijal uzgoja peradi, ali i drugih životinja.

Pčelarstvo

Pri korištenju agrosolara za pčelarstvo, košnice s pčelama moguće je smjestiti u ograđeni prostor elektrane. Različite biljke koje su poželjna hrana za pčele mogu se uzgajati u tom poljoprivrednom prostoru. Neke od njih su bijela i crvena djetelina, lucerna, aromatično i ljekovito bilje kao što su lavanda i kadulja. Tako će se osigurati korisnost pčela koje je u skladu s brojem pčela, ali i njihovom radnom aktivnosti.

Zbog klimatskih promjena koje su u tijeku, za očekivati je sve ekstremnije vremenske (ne)prilike što nikako ne pogoduje razvoju poljoprivrede i stočarstva. Postavljanjem agrosolara mogu se ublažiti posljedice tih vremenskih neprilika. Postavljanjem agrosolara pogoduje se razvoju poljoprivrede, ali i energetike. U Hrvatskoj postoji velik potencijal razvoja agrosolara, posebice u ruralnim područjima.

“Planeta je preživjela puno gore pošasti od nas. Prošla je kroz zemljotrese, vulkane, kretanje kontinenata, magnetske oluje, komete… Planeta ne ide nikuda. Mi idemo! Planeta će tu biti dugo, dugo nakon što mi nestanemo i zaliječit će se.” ~  George Carlin