210. 2024
U kontinentalnom dijelu Hrvatske više je od 2000 sunčanih sati godišnje, dok je na obali i do 2700. To pokazuje da imamo ogroman potencijal za razvoj sunčanih elektrana, ali trenutno i Mađarska, Češka, Slovenija i Slovačka imaju i po deset puta više solarnih elektrana od nas.
Interes za postavljanje fotonaponskih elektrana na obiteljske kuće sve je veći
Međunarodna agencija za energiju tvrdi da Europska unija mora instalirati oko 60 GW solarne energije u 2023. godini kako bi nadoknadila manjkove ruskog plina.
Kako bi maksimalno uštedjeli, ali i bili neovisniji, građani se stoga sve više raspituju oko postavljanja fotonaponskih sustava. Iako je veći interes za postavljanje fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj, ipak kaskamo za drugim članicama Europske unije po broju kućanstava koje proizvode svoju energiju.
Proces do solarne elektrane, dakle, unatoč velikom interesu u Hrvatskoj negdje zapinje. Jedni tvrde da je problem u manjku radne snage, drugi tvrde da država premalo subvencionira postavljanje panela, treći tvrde da HEP presporo obrađuje zahtjeve te da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prijave za subvencioniranje bira po principu „najbrži prst“.
Tijekom 2022. godine nastavljen je pozitivan trend povećanja broja priključenih sunčanih elektrana na distribucijsku mrežu. Konkretnije, prošle je godine priključeno više sunčanih elektrana nego u svim prethodnim godinama zajedno.
Država je davala potpore za poticanje obnovljivih izvora energije, a natječaje je raspisivao i provodio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Dijelila su se poticajna bespovratna sredstva, pri čemu se po obiteljskoj kući moglo ostvariti sufinanciranje do najviše 16.988,52 eura. Pri tome je najviši iznos za fotonaponsku elektranu za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju, u samostalnom (off-grid) ili mrežnom radu iznosio 10.617,82 eura. No, kriterij pri odabiru bio je tzv. “najbrži prst”. Drugim riječima, ne ocjenjuju se sve pristigle prijave, nego se redom kako pristižu pregledavaju i automatski sufinanciraju ako odgovaraju uvjetima natječaja.
Kako raste zainteresiranost za obnovljive izvore energije, a pogotovo za fotonaponske elektrane, raste i potražnja za radnom snagom. Interes za radom u ovom području je jako velik, ali događa se to da sada u posao ulazi puno pojedinaca koji nisu nužno educirani za ovaj posao.
A administracija i papirologija u Hrvatskoj je još uvijek od velike važnosti. Za usporedbu, u Njemačkoj nema ni upola ovoliko administracije oko postavljanja solarnih panela kao kod nas.
Cijeli proces, u idealnim uvjetima, može potrajati između tri i šest mjeseci, a ponekad i do godinu dana. U praksi se najviše čeka na HEP. Iako je zakonski rok za izdavanje dozvole za priključenje 30 dana, to često potraje puno više. Postupak je kraći i jeftiniji za sunčane elektrane priključne snage do 500 kW, a koje se priključuju na niskonaponsku mrežu, u odnosu na proizvodna postrojenja veće priključne snage.
Nužno je proces pojednostaviti tako da se olakša svim zainteresiranima za fotonaponske elektrane. U vremenima nesigurnosti, ratova i nestabilnog tržišta, utješno je imati vlastitu proizvodnju. No, cijeli bi proces do solarne elektrane trebao i morao ići brže.
Izvor:
green.hr (Objavljeno: 23. veljače 2023.)
