Provedeno je istraživanje različitih vrsta agro-fotonaponskih konfiguracija te se došlo do rezultata kako postoje značajne razlike u potencijalima diljem Europe. Istraživane su dvije različite karakteristike izvedivosti agrosolarnih sustava – potencijal agrosolarstva i njihov utjecaj na poljoprivredno zemljište.

Istraživanje se fokusiralo na tri različita načina postavljanja solarnih modula: optimalno nagnute, vertikalne bifacijalne te horizontalne solarne panele. Istraživački tim razvio je model koji simulira sjene na solarnim pločama i na tlu. Na taj način moglo se točno analizirati smanjenje proizvodnje i gubitka energije u uvjetima sjene za svaki simulirani sat.

Potvrđeno je da se sustavom praćenja položaja Sunca proizvodi više električne energije, ali kada se u obzir uzmu dnevni obrasci proizvodnje različitih konfiguracija, dokazano je da je u nekim europskim zemljama prednost ipak na strani vertikalnih bifacijalnih panela. Njihov cilj bio je održati najmanje 80% zemljišta prikladnim za poljoprivrednu proizvodnju, a kod usjeva koji zahtijevaju puno svjetlosti godišnja proizvodnja električne energije za nagnute i vertikalne bifacijalne module slična je i ograničena na 30 kWh/m2. To odgovara gustoći snage od oko 30 W/m2 koju su koristili za procjenu potencijala agrosolara u različitim europskim regijama.

Potencijal agrosolarstva je ogroman

Električna energija koju proizvode agrosolarni sustavi mogla bi proizvesti 25 puta više od trenutačne potražnje za električnom energijom u Europi. Potencijalni kapacitet agrosolara u Europi iznosi 51 TW, što bi rezultiralo godišnjom proizvodnjom električne energije od 71 500 TWh.

Površine prihvatljive za razvoj agrosolarnih projekata u Europi prilično su neravnomjerno raspoređene. Za većinu europskih zemalja udio prihvatljivog zemljišta kreće se u rasponu 12 –  29%, a zemlje s najvećim udjelom raspoloživog zemljišta su Mađarska s 58,6%, Danska s 53,9% i Irska s čak 63,9%.

Izvor:
ekovjesnik.hr (objavljeno: 17. srpnja 2023.)