Važnost bioplinskih postrojenja u energetskoj i poljoprivrednoj strategiji

Zbrinjavanje otpada koji je nastao tijekom pandemije afričke svinjske kuge važna je tema, a u Hrvatskoj postoji samo jedna tvrtka koja se bavi tim poslom. Zbog ASG-a bili su prosvjedi na istoku zemlje u koje su se uključili akteri iz mnogih političkih opcija. Njihov interes je bio pokazati da upravo oni posjeduju rješenje problema ove zarazne bolesti koja je bila kobna za svinjogojstvo i uzrokovala velik rast cijena svinjetine.

Svaka poljoprivredna pandemija stvara veliku količinu poljoprivrednog otpada koju treba zbrinuti, što stručnjaci nazivaju nus proizvodima u stočarskom fondu. Ova tema je važna za sektor energetike u Hrvatskoj te je nužan početak poslovnih pothvata u sektoru bioplinskih postrojenja. Hrvatska se obvezala da će postići nizak pa i nulti otisak CO2 u atmosferi do 2050. godine, u sklopu europskih energetskih i zelenih politika.

Europske politike su predložile održiv energetski miks u kojemu su bioplinska postrojenja dobila veliku ulogu zato što proizvode struju kada je fali, a plin u ostatku godine. Prednost ovih postrojenja je da mogu raditi gotovo bez prestanka, za razliku od postrojenja koja proizvode energiju iz sunca i plina.

Bioplinska postrojenja u razvijenim državama EU, poput Njemačke ili Nizozemske, predstavljaju nezamjenjivi dio energetskog i poljoprivrednog sustava u aspektu zbrinjavanja nus proizvoda prerađivačke i stočarske industrije. Cilj je postići visok udio samodostatnosti i samoodrživosti. Ove teme, uz plinske cjenovne i opskrbne izazove postale su vrlo važne od početka agresije na Ukrajinu. U Hrvatskoj postoji 41 plinsko postrojenje približne snage 47 Mwh.

Prema analizama, oko 20% hrvatskih potreba za plinom bi se moglo zadovoljiti iz ovakve proizvodnje, što je premalo. Hrvatska treba 2,7 milijardi prostornih metara plina, a proizvodi oko 0,7 milijardi. Navedena činjenica upućuje kako bi ova industrija mogla biti važna za hrvatsku energetsku strategiju, ali i za politike i prakse postizanja nulte emisije ugljičnog dioksida. Zbog toga je nužno stvoriti preduvjete za nove investicije u proizvodnju energije iz bioplinskih postrojenja. Važno je i skladištenje energije i sirovina za proizvodnju te transport sirovina prema postrojenjima i energije prema energetskim sustavima.

Nadalje, potrebno je stvoriti preduvjete za uključivanje više takvih postrojenja u zbrinjavanje otpada nastalog nekim budućim poljoprivrednim pandemijama. Resetiranje odnosa prema ovoj industriji u energetskom i poljoprivrednom smislu potrebno je tijekom ove godine jer su proizvođači već nekoliko puta upali u začarani krug uredbi, pravila, politika i praksi operatora energetskog sustava, koji su pokazali svu birokratsku neživotnost i neagilnost. Međutim, to se događa i na ostalim tržištima uslijed vanjskopolitičkih ili nekih drugih nestabilnosti, kao što je u proteklom razdoblju bio slučaj na međunarodnim burzama poljoprivrednih sirovina i energenata.

U bioplinsku industriju uložena su znatna sredstva koja su postala nemjerljivi dio svake energetske strategije zbog niske ili nulte emisije CO2, ali i zbog učinkovitog zbrinjavanja otpada i nus proizvoda. Zbog toga, ne bi bilo dobro da neki od poduzetnika napuste ovu industriju, a poželjno bi bilo da poduzetnici pokrenu napuštena postrojenja, sukladno energetskim politikama na koje smo se obvezali.

Izvor: Poslovni dnevnik (Objavljeno: 29. studenog 2023.)