Crveno more predstavlja žilu kucavicu europskog pomorskog prometa kojom godišnje prijeđe roba u vrijednosti od 2 bilijuna američkih dolara te jedna trećina svjetskog kontejnerskog prometa. Čak 40 % trgovine između Azije i Europe prolazi kroz Crveno more. Sueski kanal najbrži je pomorski put između Azije i Europe, a njegova važnost ističe se u transportu nafte, ukapljenog prirodnog plina te kontejnerskog prijevoza robe (hrane & neprehrane). Što će kriza u Crvenom moru duže trajati, to će izazvati veće poremećaje u prekooceanskom prijevozu tereta diljem svijeta
Zašto Huti napadaju brodove Crvenog mora?
Kao odgovor na rat u Pojasu Gaze, Huti ispaljuju bespilotne letjelice i projektile prema Izraelu te svakodnevno napadaju druge brodove koji plove Crvenim morem.
Huti kažu da ciljaju brodove koji su u izraelskom vlasništvu, pod izraelskom zastavom ili njima upravljaju, ili koji idu prema izraelskim lukama. Međutim, mnoga plovila koja su napadnuta nemaju veze s Izraelom, nego im je cilj destabilizirati međunarodni promet kako bi skrenuli pozornost na krizu koja je trenutno u regiji.
Tko su Huti?
Huti su naoružana politička i vjerska skupina koja zagovara Zaide, jemensku šiitsku muslimansku manjinu. Huti sami sebe smatraju dijelom osovine otpora koju vodi Iran protiv Izraela, SAD-a i šireg Zapada. Grupa se pojavila 1990-ih koja je prozvana po Husseinu al-Houthiju, osnivaču pokreta.
Norveški tanker Front Altair za koji se tvrdi da je napadnut u vodama Omanskog zaljeva
Kakav utjecaj napadi u Crvenom moru imaju na globalnu trgovinu?
Crveno more predstavlja važno područje za pomorsku trgovinu, a posljedice krize već se osjećaju. Više vremena za transport, veći rizici ili ukupno smanjenje narudžbi reflektiraju se u rastu cijena proizvoda i usluga.
Preusmjeravanje brodova
Kako bi se izbjegli napadi, sve više logističkih kompanija preusmjerava svoje brodove prema Africi, odnosno Rtu Dobre nade, čime se produljuje put za oko 2 tjedna te povećava pritisak na određene luke.
Rast cijena vozarina i kontejnera
Naglo su porasle cijene vozarina. Prema nekim procjenama, produljen put košta dodatnih 80.000 dolara. Isto tako, cijena kontejnera koji prolaze kroz Crveno more učetverostručila se u samo par tjedana.
Rast cijene pogonskog goriva
Nadalje, cijena brodskog mazuta, najčešće korištenog pogonskog goriva, porasla je zbog povećane potrošnje. Uz to su i svjetske burze iskoristile priliku za špekulantsko povećanje cijena barela sirove nafte i ostalih derivata.
Rast premija osiguranja
Porasle su i premije za pomorski ratni rizik gotovo 50 puta od početka sukoba.
Nejednakost pogođenih sektora
Očekuje se da će u ovoj krizi neki sektori biti više pogođeni od drugih. Primjerice, poljoprivredna roba i morska hrana bit će više pogođeni zbog kvarljive prirode svojih proizvoda i niskih profila marži.
Posljedice krize na proizvodnju
Preusmjeravanja brodova dalje od Crvenog mora rezultira produljeno vrijeme dostave pa mnoge velike industrije već osjećaju posljedice. Primjerice, Tesla je obustavila proizvodnju u svojoj jedinoj europskoj tvornici električnih automobila zbog prekida opskrbe. Osim toga, proizvođač namještaja Ikea i britanski trgovac Next upozorili su da bi isporuke proizvoda mogle biti odgođene ako se prekid isporuke nastavi.
Isto tako, kineskim proizvođačima auto dijelova otežan je izvoz u Europu i SAD, zbog dodatnih troškova tranzita i produljenog vremena dolaska sirovina, a neki azijski proizvođači čelika prisiljeni su povući se s europskog tržišta.
Što će biti u budućnosti?
Posljedice krize u Crvenom moru na međunarodnu trgovinu ovisit će o trajanju krize. Ako ova kriza potraje, pomorske rute morat će se promijeniti što će uzrokovati neaktivnošću određenih sredozemnih luka. Osim toga, očekuje se rast inflacije u Europi.
