16, 25, 22, 43, 828, 932, 1130, 2421, 3537, 4423. Nisu ovo samo puki brojevi, riječ je o osobama zaraženim koronavirusom u Hrvatskoj. I dok jedni kuju teorije zavjere, drugi broje zaražene, umrle i oporavljenje, a svijet stoji, poslovi i događanja se odgađaju, ljudi se distanciraju, svjetska ekonomija proživljava najteže dane. Mokra tržnica u Wuhanu nije pogodila samo NR Kinu i njezino gospodarstvo. Posljedice pandemije osjećaju ekonomije država sa svih kontinenata. Iz cijeloga svijeta. Svjetske burze suočavaju se s gubicima glavnih indeksa većima od 25%.

Po završetku prvog vala pandemije svi smo se nadali kako je došao kraj, međutim danas ovaj članak pišemo pod maskama i na dovoljnoj socijalnoj udaljenosti od kolega.

Prema Svjetskoj banci gospodarska kriza uzrokovana pandemijom će na tržišta u nastajanju i gospodarstva u razvoju utjecati tijekom više kvartala i to zbog pritiska na slabe zdravstvene sustave, gubitke trgovine i turizma, usporavanja doznaka, umanjenih kapitalnih tokova i zaoštrenih financijskih uvjeta uslijed rastućeg duga.

Posljedice pandemije COVID-19

Posljedice ove pandemije ne osjećaju samo mala i srednja poduzeća, na njih nisu imune ni globalno poznate i uspješne tvrtke poput:

  • Coca Cola je zaustavila svoje marketinške aktivnosti diljem Europe
  • Volkswagen i Ferrari obustavili su proizvodnju u Europi
  • Zrakoplovne kompanije proglašavaju bankrote ili su pred bankrotima
  • NBA, nogometne lige i Formula 1 suspendirani su do daljnjega
  • Kompanije luksuzne robe, poput Hermesa, zatvaraju svoje proizvodne pogone
  • McDonald’s zatvara prostor za sjedenje u SAD-u
  • Medijske kuće i televizije bilježe značajne gubitke od oglasa

Mnogo sektora diljem svijeta osjeća grozne posljedice ove pandemije:

  • Turizam je na koljenima
  • Otkazuju se sajmovi i manifestacije
  • Sportska događanja, a među njima i Olimpijske igre u Tokiju odgođene su za 2021. godinu
  • Zabavna i filmska industrija su pred kolapsom – primjerice Kanadski lanac kinoprikazivača Cineplexx zatvorio je 165 poslovnica (za sada)
  • Milijuni ljudi gube poslove
  • Zdravstveni sustavi su preopterećeni

Analitičar Žarko Primorac ističe da je svjetska ekonomija globalizirana, što znači da su poslovne veze između zemalja u svijetu vrlo guste, a time i komunikacija ljudi, dobara i roba pa svaki iznenadni ‘udar’ ima odraza na cijeli svijet.

Hrvatsko će gospodarstvo 2021. godine osjetiti rast za 5,2%, međutim značaj ovih brojki blijedi kada je za 2020. Hrvatskoj predviđen pad u gospodarstvu od 9,2%. Povratak na stanje iz 2019. godine dakle nije dostižan u dogledno vrijeme. Ova predviđanja dolaze od strane glavnih ekonomista četiri najveće hrvatske banke u sklopu nedavno objavljene HUB analize.

Bolja sudbina ne predviđa se, prema ljetošnjim prognozama Europske komisije, niti čitavom europodručju koje bi ove godine moglo zabilježiti pad BDP-a od 8,7%, a u 2021. rast od 6,1%. Povratak na razine 2019. stoga je odgođen za 2022. godinu.

Slične razlike, kako se u analizi navodi, očekuju se i u globalnom gospodarstvu. Naime, na osnovu ljetne revizije gospodarskih očekivanja MMF-a očekivana stopa pada za SAD je 8%, dok je očekivana stopa rasta 4,5% u 2021. godini. Kina bi pak već u 2020. trebala osjetiti rast od 1%, a značajnih 8,2% obilježili bi 2021. godinu.

Bilo kako bilo, o konačnom utjecaju pandemije teško je govoriti jer njeno vrijeme i dalje traje te je obavijeno neizvjesnošću. Procjene budućih ekonomskih kretanja mijenjaju se iz dana u dan baš kao i broj zaraženih i umrlih u pojedinim zemljama te mjere koje se diljem svijeta uvode. Globalna gospodarska recesija neupitno je i neizbježno predviđanje, a neki stručnjaci boje se kako bi mogla biti slična onoj iz 1929. godine, s razlikama u procjeni perioda trajanja. Predviđanja su ipak samo predviđanja, a nama ne preostaje ništa doli pratiti situaciju i nadati se boljem sutra.