U siječnju cijene hrane na najnižoj razini u zadnje 3 godine

Kao posljedica pojeftinjenja mesa i žitarica, cijene hrane u siječnju dosegle su najnižu razinu u posljednje 3 godine. FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda u siječnju je iznosio 118 bodova, što predstavlja smanjenje od 1,2 boda u odnosu na prosinac, odnosno najnižu razinu cijena od veljače 2021. godine. S obzirom na siječanj 2023. godine to je smanjenje od 10,4%.

Najveće pojeftinjenje vidljivo je kod žitarica koje su povoljnije za 2,2% u odnosu na prosinac. Pšenica i kukuruz pojeftinili su zbog poboljšane opskrbe i dobrim predviđanjima žetve.

Pad cijena zabilježeno je u kategoriji meso, čije cijene padaju sedmi mjesec zaredom. Cijene su u siječnju pale za 1,4% u odnosu na prosinac, a sve zbog povećane ponude vodećih izvoznika.

Unatoč pojeftinjenju mesa i žitarica, cijene mlijeka i mliječnih proizvoda te biljnih ulja zadržale su cijene iz prosinca. Zbog pojačane potražnje, suncokretovo ulje je blago poskupjelo, a sojino i repičino pojeftinili su zbog obilne opskrbe iz Južne Amerike i europskim zalihama. Međutim, s obzirom na siječanj 2023. godine, biljna ulja su u siječnju bila jeftinija za 12,8%, a mlijeko i mliječni proizvodi za 17,8%.

Zbog strahovanja da bi nedostatak padalina u Brazilu mogao naškoditi urodu šećerne trske i nepovoljnih izgleda za proizvodnju u Tajlandu i Indiji, šećer je u siječnju poskupio za 0,8% u odnosu na prosinac.

FAO je u svom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica povisio procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2023. godini za 1,2% u odnosu na 2022. godinu. Procjena od 2,836 milijardi tona predstavlja najvišu razinu otkada objavljuju podatke. S druge strane, blago su snizili procjenu potrošnje žitarica u sezoni 2023/2024., na 2,82 milijardu tona, što također predstavlja povećanje od 1,2% u odnosu na prethodnu sezonu.

Upotreba stočne hrane u EU, Australiji i SAD-u nadmašila je očekivanja pa bi zalihe žitarica u ovakvim okolnostima na kraju sezone 2023/2024. trebale dosegnuti 895 milijuna tona, odnosno biti više za 2,6% nego na početku. Globalna trgovina žitaricama trebala bi se povećati na 480 milijuna tona, odnosno za 0,8%, ali uz veći obujam trgovine žitaricama krupnog zrna te manju trgovinu pšenicom i rižom.

Očekuje se smanjenje trgovine pšenicom za 1,3% u odnosu na 2022/2023., unatoč poboljšanim izgledima za ukrajinski izvoz i većoj potražnji nekih uvoznika.
Procjenjuje se da bi trgovina kukuruzom trebala porasti za 3,3% zbog turskog, ukrajinskog i ruskog izvoza te jačanju kineske potražnje.

Izvor:
Ja TRGOVAC (Objavljeno: 2. veljače 2024.)