Tko je kriv za smanjenje ekološke proizvodnje u Hrvatskoj?

By Published On: 26 veljače, 2024Categories: Gospodarski trendoviTags:
Tko je kriv za smanjenje ekološke proizvodnje u Hrvatskoj?

Iako Europa stremi prema održivoj i ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, u Hrvatskoj se nakon niza godina osjeti stagnacija i lagani pad ekološke proizvodnje hrane. U 2023. godini za ekološku proizvodnju, prema podacima Agroneta, korišteno je 1046 ha manje nego u 2022., a sve zbog manjih poticaja za ekološku proizvodnju u novom programskom razdoblju, pada standarda građana i ekstremnih vremenskih uvjeta. Krški pašnjaci, livade i maslinarstvo jedini su zabilježili rast proizvodnje u 2023. godini.

Zašto je smanjena ekološka proizvodnja?

Proizvođači nisu zadovoljni sustavom te smatraju da je mnogo lakše zadovoljiti formu i ostvariti pravo na poticaje, nego proizvesti konkretni proizvod, plasirati ga na tržište i živjeti od vlastite proizvodnje.
Nadalje, izračuni potpora nisu modelirani prema stvarnom stanju na terenu, a nije uzeta u obzir ni inflacija. Mjere predložene od strane Ministarstva nisu imale stvarni efekt na održavanje trenda rasta ekološke proizvodnje.

Isto tako, rast kao cilj nije bio ambiciozno postavljen. Europa je kao cilj postavila imati 25 % površina u ekološkoj proizvodnji do 2030. godine, a Hrvatskoj je cilj do iste godine oko 12,5 % površina. Udio poljoprivrednih površina u Hrvatskoj na kojima se ostvaruje ekološka proizvodnja trenutno iznosi 11 %.

Veliki administrativni zahtjevi

Značajan problem predstavljaju i veliki administrativni zahtjevi. Prije par godina dovoljno je bilo izdvojiti 1-2 sata tjedno na vođenje administracije, a danas je toliko vremena potrebno na dnevnoj bazi. Mjeri se gotovo sve što je mjerljivo, a nema značajne poveznice između prikupljenih statističkih podataka i stvarne planske podrške proizvodnji.

Podrška od strane kupaca najvažnija

Grad Zagreb i Zagrebačka županija žele podržati ekološku proizvodnju. Osmislili su inicijativu kojom bi eko hrana ušla u škole putem modela zelena javne nabave, planira se pokretanje eko tržnice i organiziranje proizvođača putem distributivnog centra za voće i povrće.

Eko tržnice

Eko tržnice nisu novost. Već godinama dobro funkcioniraju u mnogim gradovima među kojima se mogu istaknuti Pula i Čakovec.

Proizvođači su ključni za uspjeh ovakvih inicijativa, a njih nedostaje. Ekološko povrće proizvodi se na samo 487,72 ha što je za 164,71 ha manje nego lani.

Važnost planskog razvijanja ekološke proizvodnje

Djeca i bolesnici predstavljaju najranjivije skupine, a ekološki proizvodi ne sadrže pesticide zbog čega su vrlo važni u dječjim ustanovama kao i bolnicama. Međutim, zdrava i održivo proizvedena hrana trebala bi biti dostupna svima.

Da bi ovakve inicijative bile moguće, potrebno je planski razvijati ekološku proizvodnju te pomagati proizvođačima u plasmanu te pružati podršku u udruživanju. Proizvođačima je stalna podrška kupaca jedina garancija i omogućuje im opstanak. Kupnjom lokalno ekoloških proizvoda direktno od proizvođača, dajemo im podršku i vjetar u leđa u razvoju modela proizvodnje koji čuva okoliš, oporavlja prekomjerno iskorišteno poljoprivredno tlo, čuva bioraznolikost i zadržava ljude u ruralnim područjima.

Izvor:
Ja TRGOVAC (8. veljače 2024.)