Što se događa s našim planetom? Učinci globalnog zatopljenja i hitna potreba za održivošću postali su dva najkritičnija pitanja s kojima se današnji svijet suočava. Zemlja se zagrijava u cijelosti, od sjevernog do južnog pola. Učinci tog zagrijavanja vidljivi su već sada kroz otapanje ledenjaka, promjenama u obrascima padalina te promjenama u ponašanju životinja. U ovom članku saznajte kako globalno zatopljenje i klimatske promjene utječu na zemlju i što možemo očekivati u budućnosti.
Globalno zatopljenje i klimatske promjene
Globalno zatopljenje dugotrajno je zagrijavanje Zemljine površine koje se promatra dugi niz godina ponajviše zbog ljudskog djelovanja. Za početak, dobro je naglasiti kako globalno zatopljenje i klimatske promjene nisu isti pojmovi.
Klimatske promjene
Klimatske promjene puno su složeniji pojam. One se odnose na promjene koje utječu na vrijeme i klimatske sustave Zemlje kao što su rast prosječnih temperatura, ekstremni vremenski uvjeti, promjene u ponašanju i utjecaj na stanište divljih životinja, podizanje razine mora i slično.
Promjene u klimi od sredine 20. stoljeća prouzročene su ljudskim djelovanjem, posebice izgaranjem fosilnih goriva. Ove negativne prakse povećavaju razinu stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u Zemljinoj atmosferi, podižući prosječnu temperaturu Zemljine površine.
Neki od ključnih pokazatelja klimatskih promjena su:
- globalno povećanje temperature kopna i oceana
- podizanje razine mora
- otapanje leda na polovima i u planinskim ledenjacima
- ekstremni vremenski uvjeti kao što su uragani, toplinski valovi, šumski požari, suše, poplave i oborine
- promjene oblaka i vegetacijskog pokrova
Globalno zatopljenje
Glavni krivac za globalno zatopljenje je čovjek. Svako od nas u određenoj mjeri utječe na svijet oko sebe, kako na pozitivan, tako i na negativan način. Sve aktivnosti svakog od nas utječu na klimatske promjene.
Postajemo sebični misleći samo na svoju dobrobit, kako možemo proizvesti i imati što više, a pritom uopće ne brinemo o svom okolišu i posljedicama koje donose naši postupci.
Aktivnosti koje utječu na promjenu temperature i klime su izgaranje fosilnih goriva, sječa šuma i uzgoj stoke koje uzrokuju povećane količine stakleničkih plinova u atmosferi što povećava efekt staklenika i globalno zagrijavanje. Uzroci svih ovih efekata posljedica su dodavanja stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi.
Ozbiljne posljedice globalnog zatopljenja i klimatskih promjena
Posljedice klimatskih promjena ozbiljnije su nego što mislimo. Otapanje leda jako je velik problem. Led se topi u svim područjima Zemljine površine, a posebice na polovima što uključuje planinske ledenjake, ledene ploče te arktički morski led. Led koji se topi pridonosi rastu razine mora koja u zadnje vrijeme sve brže raste te se predviđa još veći porast u budućnosti.
Također, porast temperature mora utječe na ponašanje životinja te promjene u njihovim staništima. Otapanje ledenjaka i promjene temperature mora prouzročile su nestanak nekih životinjskih vrsta te povećano kretanje i migraciju u viša, hladnija područja.
Klimatske promjene na nekim područjima donose obilnu kišu i snijeg, dok na drugima sušu što za posljedicu ima povećan broj šumskih požara, neuspjeha u poljoprivrednim djelatnostima te nestašicu pitke vode.
Životinjske vrste kao što su komarci, krpelji te štetočine usjeva počinju se naglo razmnožavati.
Efekt staklenika
Glavni pokretač klimatskih promjena je efekt staklenika. On uzrokuje ponašanje određenih plinova kao staklo u stakleniku zadržavajući sunčevu toplinu te sprječavajući njezin protok natrag u svemir što ima za posljedicu globalno zagrijavanje. Mnogi od stakleničkih plinova već postoje u atmosferi i prirodno se pojavljuju, no ljudske aktivnosti povećavaju njegovu koncentraciju. To su:
- Ugljikov dioksid (CO2)
- Metan
- Fluorirani plinovi
- Dušikov oksid.
Od svih navedenih, CO2 najviše doprinosi globalnom zatopljenju.
Krčenje šuma
Krčenje šuma s ciljem gradnje autocesta i gradnje objekata još je jedan od razloga globalnog zatopljenja. Drveće upija CO2 iz atmosfere čime regulira klimu. Kada se drveće posječe ugljik iz atmosfere koji je inače pohranjen u drveću ispušta se u atmosferu doprinoseći efektu staklenika.
Ne tako svjetla budućnost
Očekuje se da će do kraja ovog stoljeća razina mora porasti između 26 i 82 centimetara. Predviđaju se i pojačane vremenske nepogode kao što su oluje i uragani, smanjenje dostupnosti slatke vode te porast širenja bolesti kao što su malarija i Zika virus. Osim toga očekuje se nastavak mijenjanja cjelokupnog ekosustava što podrazumijeva preseljenja određenih životinja u hladnije krajeve te potpuno izumiranje nekih vrsta koje se neće moći prilagoditi tako visokim temperaturama.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) procjenjuje da skoro svakih sat vremena jedna vrsta na zemlji odumre. Ne jedna životinja ili biljka. Jedna cijela vrsta.
Globalno zagrijavanje i klimatske promjene i nedostatak održivosti ozbiljne su prijetnje budućnosti našeg planeta. Međutim, razumijevanjem ovih problema i donošenjem informiranih izbora, možemo pridonijeti zdravijem okolišu za generacije koje dolaze ulaganjem u klimatske tehnologije.
Jeste li spremni učiniti razliku? Počnite djelovati već danas implementacijom održivih praksi u svoj svakodnevni život. Zajedno možemo stvoriti svjetliju budućnost za naš planet!
“Priča o čovječanstvu i našem odnosu sa Zemljom može biti ispričana kao stalna avantura ili tragedija obavijena misterijom. Izbor je naš.” ~ Al Gore
