2904. 2024
Nesporno je kako solari donose mnogo dobrobiti, a najznačajnije su smanjenje nastajanja ugljikovog dioksida te štednja, ali oni stvaraju i otpad. No, jeste li se pitali kako se taj otpad zbrinjava? Solarni paneli najčešće imaju jamstvo na 25-30 godina. Istina je da se o otpadu ne treba brinuti idućih dvadesetak godina, no pitanje odlaganja i recikliranja solarnih panela mora se riješiti sada.
Trenutno se samo 10% solarnih panela reciklira dok ostatak odlazi na odlagališta. Predviđa se da će se do 2050. proizvesti gotovo 78 milijuna tona otpada od solara.
Visoka naknada
Većina zemalja nema riješeno pitanje odlaganja otpada od solarnih panela. Europska unija u svojim propisima navodi kako je recikliranje solarnih panela obvezno i zahtijeva da tvrtke prikupljaju i recikliraju svoje panele, a trošak recikliranja ugrade u prodajnu cijenu. Na taj način, otpad i utjecaj panela na okoliš svedeni su na minimum uz samo marginalno povećanje cijene solarnih panela za potrošače.
S druge strane, neke države u Europi imaju postrojenja za recikliranje panela. Hrvatska ima vrlo mali broj solarnih instalacija te novi solarni paneli nisu ni blizu isteka radnog vijeka zato još nema ni potrebe za recikliranjem.
Do kraja 2022. odlaganje fotonaponskih modula bilo je besplatno, no ove se godine stvari mijenjaju. Sada je u Hrvatskoj za to mjerodavan Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Njemu se plaća po kilogramu pri uvozu, ali to ne osigurava i ne omogućava odlaganje. U Hrvatskoj se plaća naknada za elektronički otpad za solarni panel koji će završiti na odlagalištu. Iako se ta naknada plaća za cijeli panel, čak 90% njega čini staklo, koje se reciklira na uobičajen način, a udio elektronike samo je 10%.
Obnova solara
No, više je načina na koje se može smanjiti taj otpad, a već spomenuto recikliranje nije toliko jednostavno. Sve što se do danas zvalo recikliranjem bila je mehanička razgradnja solarnog panela, a takvim recikliranjem velik dio sirovina nije učinkovito iskorišten. Također, moguća je i obnova solarnih panela koji imaju oštećenja na priključnoj dozi, stražnjoj strani panela i na okviru.
Recikliranje – potencijalna nova radna mjesta
U nekoliko zemalja EU postoje pilot projekti za recikliranje. U većini zemalja uglavnom se reciklira aluminij od kojeg je načinjen okvir panela, razvodna kutija koja sadrži bakar i staklena ploča koja čini najveći dio panela.
Također, recikliranje solarnih panela bit će važan čimbenik u otvaranju radnih mjesta. Očekuje se kako će ova industrija biti jedan od glavnih čimbenika koji vode prema razvoju novih i naprednih postrojenja i procesa recikliranja.
Postupak recikliranja solarnih panela
Recikliranje solarnih panela odvija se većinom mehaničkim postupkom oporabe. Sa panela se najprije uklanjaju razvodna kutija i aluminijski okvir, nakon čega se sa panela uklanja staklo. Ostatak panela prolazi proces strojnog usitnjavanja i separacije usitnjenih frakcija – metalna frakcija, plastična frakcija i prah silicija.
Učinkovitost recikliranja solarnih materijala je manja od 85%, a kako bi se maksimiziralo izdvajanje vrijednih metala iz metalne frakcije, ista ide na daljnju hidrometaluršku oporabu kako bi se izdvojili bakar, srebro, kositar i ostali metali.
Osim mehaničke obrade solarnih panela, postoje i postupci termalne i kemijske oporabe te kombinacije 3 navedena načina. No, trenutno se najviše koriste postupci mehaničke oporabe.
Rabljeni solari su opcija
Kada solari prestanu imati 100%-tnu učinkovitost u proizvodnji električne energije, nakon isteka jamstvenog roka, dalje proizvode električnu energiju. Iako im je učinkovitost tada oko 20% manja, tako rabljeni solarni paneli sve su popularniji za kupnju i mogu se nabaviti po nižoj cijeni.
Uvođenjem solarne energije nastavlja rasti količina istrošenih solarnih panela. Kako se ne bismo za koju godinu ugušili u novom otpadu, potrebno je pronaći prilagođena rješenja za recikliranje i odlaganje.
Izvor:
lidermedia.hr (objavljeno: 14. srpnja 2023.)
