210. 2024
OIEH svaki mjesec prati potrošnju i proizvodnju električne energije s posebnim naglaskom na onu koja se proizvodi iz obnovljivih izvora. U Hrvatskoj je u prvih pet mjeseci oko 75,9% električne energije dekarbonizirano te je Hrvatska u 2021. godini zauzela visoko četvrto mjesto prema udjelu OIE u proizvodnji električne energije. Najnoviji podaci pokazuju kako u Hrvatskoj udio solarnih elektrana raste iz mjeseca u mjesec te je od prvog lipnja taj broj dosegnuo 305,8 MW.
Hrvatska u prvih šest mjeseci izvezla 1224 GWh električne energije
Ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu Hrvatske za prvih šest mjeseci 2023. godine iznosio je 13.091 GWh, od čega je potražnja, iznosila 10.178 GWh ili 77,8% prometa, a tranzit je iznosio 2.913 GWh ili 22,2% prometa.
Vidljivo je kako je ukupna proizvodnja električne energije na pragu elektrana iznosila 8.667 GWh, od čega je proizvodnja iz neobnovljivih izvora iznosila 2.438 GWh ili 28,1%, a obnovljivih 6.229 GWh, odnosno 71,9%.
Ukupna potrošnja električne energije iznosila je 8.954 GWh pri čemu je tuzemna potrošnja iznosila 8.894 GWh, a potrošnja RHE za crpljenje vode 60 GWh.
Nuklearna elektrana Krško je u promatranom razdoblju proizvela 1.511 GWh. S obzirom na to da je raspoloživa energija bila veća od potrošnje za 1.224 GWh, ovi su viškovi izvezeni na inozemna tržišta.
Hidroelektrane i dalje predvode u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj, no iza njih po količini proizvodnje dolaze elektrane na fosilna goriva. Novi obnovljivi izvori energije (sunce, vjetar, geotermal, bioplin, biomasa i kogeneracija) na trećem su mjestu s udjelom od 19% u prvih šest mjeseci ove godine. Očekuje se da će do kraja godine prijeći udio 20% raspoložive energije.
Svi obnovljivi izvori u proizvodnji električne energije u prvom polugodištu ove godine sudjelovali su sa 61,2%.
Proizvodnja električne energije iz OIE u prvih šest mjeseci 2023.
Ukupna proizvodnja obnovljivih izvora energije u prvih šest mjeseci iznosila je 6.229 GWh, a u odnosu na početak godine ostvareno je punjenje akumulacija u iznosu 209 GWh.
Ove se godine uz prosječne faktore korištenja snage očekuje veća proizvodnja OIE od 11 TWh (oko 27 TWh primarne energije).
U prvih šest mjeseci ove godine vidljiv je porast kapaciteta solarnih elektrana što je rezultiralo povećanom proizvodnjom električne energije iz solarne energije. Zbog dobrih vjetrova u prvom polugodištu odlične su rezultate ostvarile i naše vjetroelektrane, dok je pad proizvodnje zabilježen kod geotermalne elektrane.
U prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isto razbolje prošle godine, ostvareni su vrlo povoljni energetski pokazatelji. Nuklearna elektrana Krško, s hrvatskih 50%, u promatranom razdoblju proizvela je 25 GWh više nego u istom razdoblju lani.
Proizvodnja obnovljivih izvora u prvih šest mjeseci ove godine veća je za 1.746 GWh u odnosu na isto razdoblje prošle godine ponajviše zbog povećane proizvodnje hidroelektrana iz dotoka vode i akumulacija. Slično je s vjetroelektranama koje su u promatranom razdoblju proizvele 128 GWh više električne energije. Proizvodnja sunčanih elektrana u prvih šest mjeseci ove godine bila je veća za 87 GWh u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ostali OIE (biomasa, bioplin, geotermal) ostvarili su 16 GWh manju proizvodnju u promatranom razdoblju.
U godinu dana od uvoznika postali smo izvoznici električne energije
U prvih šest mjeseci ove godine, Hrvatska je ostvarila izvoz električne energije od 1.224 GWh, dok u istom razdoblju prošle godine morala je uvesti 908 GWh električne energije. Ta je razlika od 2.132 GWh odličan je ekonomski pokazatelj, osobito kada se pogledaju razlike tržišnih cijena u promatranim razdobljima.
Prosječna cijena na tržištu u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 115,49 €/MWh, a u istom razdoblju prošle godine 222,68 €/MWh, što pokazuje kako je ekonomska razmjena ove godine povoljnija u odnosu na isto razdoblje lani za gotovo 343 milijuna eura.
Ukupna proizvodnja na pragu hidroelektrana za prvih šest mjeseci ove godine je iznosila 4.346 GWh, od čega je 47 GWh iz crpljene vode RHE (neobnovljivi dio). Energetska vrijednost dotoka vode za hidroelektrane za prvih šest mjeseci ove godine je veća za 2.073 GWh u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Zbog vrlo visoke razine podzemnih voda na hidroenergetskim sustavima, sadašnjih dotoka vode za hidroelektrane te velikog sadržaja akumulacija, očekujemo povoljna energetska kretanja i u ljetnim mjesecima. To prije svega znači sigurnost opskrbe potrošača i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava bez obzira na povećanu potrošnju koja je uobičajena tijekom turističke sezone, kao i eventualno potreban uvoz električne energije.
Kretanje cijena električne energije
Prosječna satna cijena za prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 115,49 €/MWh, a u istom razdoblju lani bila je 222,68 €/MWh što je smanjenje za 107,19 €/MWh, odnosno 48,14%.
Prosječna cijena plina u prvih šest mjeseci 2022. godine iznosila je 100,24 €/MWh, dok je u istom razdoblju ove godine iznosila 44,06 €/MWh, što je smanjenje za 56,18 €/MWh, odnosno za 56,04 %.
No ove zime cijene energije mogle bi skočiti i prisiliti vlade da ponovno posegnu za subvencijama. Vlade bi trebale inzistirati na štednji energije i poticati pojačanu upotrebu obnovljivih izvora.
Izvor:
Obnovljivi izvori energije Hrvatske (Objavljeno: 6. srpnja 2023.)
