2912. 2024
Nakon održanog summita u New Delhiju skupine G20, istaknuta je potreba za djelovanjem u području klimatskih promjena i održivog financiranja. Ključno za Pakt o zelenom razvoju je isplativost energetske tranzicije s ciljem ubrzanja napretka.
Cjenovna pristupačnost
Kako bi se ostvarila cjenovna pristupačnost, potrebno je ukloniti prepreke. Jednu od prepreka predstavlja nedovoljno i skupo skladištenje energije jer sprečava rast obnovljivih izvora energije.
Prema Svjetskim energetskim izgledima Međunarodne agencije za energiju, energetski sektor trebao bi utrostručiti kapacitete obnovljive energije do 2030. godine, kako bi se postigla nulta neto stopa emisija do 2050.
Financiranje
U okviru deklaracije, razvijene zemlje obvezne su mobilizirati 100 milijardi dolara godišnje za financiranje borbe protiv klimatskih promjena kako bi poduprle napore zemalja u razvoju za ublažavanjem i prilagodbom klimatskih promjena.
Cilj je prvi puta bio ispunjen 2023. godine. Međutim, to je bilo mnogo manje od 4,5 bilijuna dolara godišnjih ulaganja u čistu energiju potrebnih do 2030. kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijske razine.
Potreban je velik pomak u našem pristupu financiranja u borbi protiv klimatskih promjena, a multilateralne razvojne banke i filantropske organizacije trebale bi imati ključnu ulogu u olakšavanju povoljnog financiranja i ublažavanju rizika za poticanje ulaganja privatnog sektora, ali i u uspostavi jeftinih sredstava za olakšavanje prijelaza s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
Skladištenje energije
Cilj nije samo smanjenje troškova tehnologije za proizvodnju čiste energije, već i smanjenje troškova istraživanja i razvoja, olakšanje postizanja razmjera masovnog tržišta i razvoj financijskih veza.
No, napredak u cjenovnoj pristupačnosti iziskuje zajednički napor sviju. Suradnjom na smanjenju troškova OIE možemo potaknuti potražnju, inovacije i preobrazbu tržišta koji vodi održivijoj i otpornijoj budućnosti za sve.
Međutim, mnogo ovisi o rješavanju problema skladištenja energije. Zbog cjenovne pristupačnosti i raširene dostupnosti, solarna energija i energija vjetra sigurno će činiti većinu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. No, postoje oscilacije u dostupnosti navedenih izvora. Primjerice, zemlje oko ekvatora dobivaju oko 12 sati sunčeve svjetlosti dnevno, dok je vjetar nedosljedan. Kao rješenje, pojavljuje se korištenje baterijskog sustava za pohranu energije.
Konzorcij baterijskih sustava
Vijeće za globalno vodstvo, koje je osnovao Globalni energetski savez za ljude i planet, donijelo je na potpisivanje inicijativu za baterijske sustave za pohranu energije. Na dolazećoj Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Dubaiju, Vijeće će pokrenuti konzorcij baterijskih sustava za pohranu energije, partnerstvo vodećih institucija za financiranje razvoja s više dionika koje će podržati uvođenje prvog vala projekata baterijskih sustava za pohranu energije u zemljama u razvoju u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i na Karibima.
Ciljevi
Cilj je mobilizacija 5 gigavata baterijskih sustava za skladištenje energije do kraja 2024. godine te osigurati više od 4 milijarde dolara bespovratnih sredstava, financiranje uz povlaštene uvjete i komercijalno financiranje te do 2030. godine otključati 90 gigavata baterijskih sustava za pohranu energije kako bi se omogućilo 400 gigavata obnovljive energije.
Primjerice, Indija ima velik potencijal za baterijske sustave za pohranu energije. Cilj joj je povećati kapacitete obnovljive energije na 600 gigavata tj. 65% ukupnog instaliranog kapaciteta do 2032. Kako bi se ostvario cilj, distribucijska poduzeća moraju moći nabaviti i prihvatiti velike količine OIE na održiv način.
Projektu baterijskih sustava za pohranu energije od 40 megavatsati u New Delhiju cilj je izgraditi skalabilni sustav za 1 gigavat skladišta do 2026. godine čime će se stvoriti 10.000 radnih mjesta.
Kada se taj pilot-projekt proširi, mogao bi unaprijediti tehnologiju te potaknuti širu uporabu obnovljivih izvora energije. Time bi se povećala stabilnost i pouzdanost elektroenergetske mreže.
Trud da obnovljivi izvori energije postanu cjenovno pristupačni, pruža priliku i za stvaranje održivog i uključivog rasta uz istodobno smanjenje emisija CO2, ali do toga se može doći ako privatni sektor, vlade i civilno društvo djeluju zajedno kako bi povećali pristup čistoj tehnologiji te joj smanjili cijenu.
IZVOR: Poslovni dnevnik (Objavljeno 20. studenog 2023.)
