Skupina sedam najrazvijenijih gospodarstava svijeta G7 postavila je nove ciljeve za kapacitete solarne energije i priobalnih vjetroelektrana te je pristala ubrzati razvoj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i prestanak korištenja fosilnih goriva.
No, skupina nije podržala rok za prestanak korištenja ugljena do 2030., za koji su se zalagale Kanada i neke druge članice, a ostavila je i mogućnost za daljnja ulaganja u plin, istaknuvši da bi taj sektor mogao pomoći u potencijalnoj energetskoj krizi.
Obnovljivi izvori energije i energetska sigurnost su postali jedno od prioritetnih pitanja nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Prvotno su ljudi smatrali da su rješavanje klimatskih pitanja i rješavanje energetske sigurnosti potencijalno u sukobu. No, rasprave pokazuju da ona zapravo idu ruku pod ruku.
Članice su se u svom priopćenju obvezale kolektivno povećati kapacitete za priobalne vjetroelektrane za 150 gigavata do 2030. godine, a kapacitet za solarnu energiju na više od jednog teravata.
Složile su se ubrzati prestanak korištenja fosilnih goriva s nesmanjenim emisijama, misleći pritom na izgaranje fosilnih goriva bez primjene tehnologije za hvatanje emisije ugljičnog dioksida, kako bi se postigla klimatska neutralnost u energetskim sustavima najkasnije do 2050. godine.
Zemlje su se složile učiniti prioritetom konkretne i pravovremene korake prema ubrzavanju prestanka domaće proizvodnje električne energije iz ugljena s nesmanjenim emisijama, što je dio prošlogodišnjih ciljeva da se do 2035. postigne barem pretežito dekarboniziran energetski sektor.
Više informacija možete pronaći u članku dostupnom na linku.
Izvor: HRT
