Razvoj baterija za pohranu viška struje – prilika i za Hrvatsku

By Published On: 29 svibnja, 2023Categories: Održivi razvojTags:
Razvoj baterija za pohranu viška struje – prilika i za Hrvatsku

Izazovi prelaska na niskougljičnu energetiku

Iako je energetika oduvijek bila strateški sektor svakog gospodarstva i države, od ruske agresiju na Ukrajinu dobava energije te njezina cijena fokus je svih javnih politika u Europi. Preovisnost o energentima iz uvoza, posebno Rusije, problem je s kojim se Europska unija bori već godinama, a 2019. donesen je Europski zeleni plan koji je postao strategija za energetsku tranziciju Europske unije do 2035. i 2050.

Plan se bazira na obnovljivim izvorima energije, a čiji je pak najveći izazov kako pohranjivati viškove energije koja nastane kada je potrošnja smanjena. Stoga su tehnologije skladištenja energije postala cilj mnogih energetskih i tehnoloških tvrtki.

Kako se udaljavamo od tradicionalnih elektrana prema obnovljivim izvorima energije, javlja se potreba za sve više načina skladištenja energije u mreži. Počinjemo primjećivati napredak u razvoju novih tehnologija koje mogu pohraniti velike količine energije na dulje vremenske periode, ali još uvijek ima puno prostora za napredak kada je riječ o skladištenju malih razmjera.

Baterije za pohranu viška struje, koje već imaju široku primjenu, od mobitela do električnih automobila, imaju puno neiskorištenog potencijala kada je u pitanju pohranjivanje energije za mrežu. Jedan od razloga je to što je trenutna tehnologija baterija dizajnirana za druge primjene od onih koje trebamo za električnu mrežu koju napajaju obnovljivi izvori energije.

Istraživači i inženjeri rade na novim materijalima i dizajnu koji će nam pomoći da bolje iskoristimo naše postojeće baterije i razvijemo potpuno nove optimizirane posebno za potrebe mrežnog skladištenja. Uz istraživanje novih materijala kao što su natrij-ionske baterije koje su sigurnije od litij-ionskih baterija, radi se i na razvoju baterija koje se mogu brzo napuniti.

Tehnologije pohranjivanja energije razvijaju se i primjenjuju diljem Europe, a razne zemlje ulažu u različite vrste pohranjivanja ovisno o svojim energetskim potrebama i raspoloživim resursima.

IElectrix

IElectrix projekt je inicijativa koju financira Europska unija i cilj je razviti inovativna rješenja za pohranu energije i upravljanje mrežom. Projekt je usmjeren na stvaranje nove vrste baterije koja se može koristiti za skladištenje energije velikih razmjera kako bi se podržala integracija obnovljivih izvora energije u mrežu. To je važna inicijativa u razvoju novih tehnologija za pohranu energije koja može pomoći pri prijelazu na energetski sustav s niskim udjelom ugljika. Očekuje se da će projekt dovesti do značajnog napretka u tehnologiji skladištenja energije i mogao bi imati veliki utjecaj na budućnost energetskog sektora u Europi i šire.

Najveći izazovi u razvoju rješenja za pohranu električne energije su poboljšanje gustoće energije, povećanje sigurnosti, trajnosti i optimizacija troškova. Također potrebno se pozabaviti izazovima integracije skladišta s postojećom energetskom infrastrukturom i regulativom, kontrolom rada sustava za skladištenje energije i osiguravanja kompatibilnosti s obnovljivim izvorima energije.

Europa će dodati 95 GW baterija za pohranu viška struje do 2050. godine

Očekuje se da će Europa do 2050. godine implementirati najmanje 95 GW mrežnih baterijskih sustava za pohranu energije, proširujući tržište s više od 70 milijardi EUR novih ulaganja potaknutih naporima za dekarbonizaciju energetskog sektora.

Europa trenutačno ima 5 GW baterija za pohranu viška struje u pogonu, a očekuje se da će njihov kumulativni instalirani kapacitet dosegnuti 42 GW do 2030. godine. Predviđa se da bi dekarbonizacija energetskog sektora bila glavna pokretačka snaga rasta tržišta, s više od 40% očekivanih kapitalnih ulaganja koja će biti usmjerena do kraja desetljeća.

Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka, Irska i Italija smatraju se vodećim europskim tržištima koja pružaju povoljne politike i mogućnosti ulaganja. Zemlja s najambicioznijim ciljem postavljanja je Grčka, s planovima za dodavanje 6 GW baterijskog kapaciteta do 2030. godine.

Izvor:
Poslovni dnevnik (Objavljeno: 12. travnja 2023.)
Renewables Now (Objavljeno: 24. travnja 2023.)