3009. 2024
Dioničarski zajam HEP-u od 400 milijuna eura
Od prve najave vlade da će ograničiti cijene električne energije i plina, bilo je jasno da će na kraju netko to ipak morati platiti. Realnu tržišnu cijenu se ne može izbrisati državnom odredbom. Država će HEP-u dati dioničarski zajam od 400 milijuna eura i dokapitalizirati ga za dodatnih 500 milijuna eura. To jednostavno znači da država javnim novcem spašava državnu kompaniju.
Kada čuje riječ zajam, većina ljudi automatski pretpostavlja da je uključena banka, ali to nije slučaj kod tzv. dioničarskog zajma. To je model financiranja kompanije od strane dioničara, a jedini dioničar HEP-a je Republika Hrvatska.
HEP možda nikad neće morati vratiti 400 milijuna eura
Ne radi se o situaciji da HEP uzima kredit kod banke, a država se pojavljuje kao jamac. Kod dioničarskog zajma je dioničar, u ovom slučaju Republika Hrvatska, taj koji direktno daje novce. Prema najavama, bit će to isplaćeno iz proračuna Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što će možda zahtijevati rebalans proračuna.
500 milijuna eura je čisto davanje javnih novaca, koje državni proračun više neće vidjeti, to je jasno. Ali ni zajam od 400 milijuna eura HEP ne mora nužno vratiti državi. Zakonski vlasnik kompanije, Republika Hrvatske, svoje potraživanje može pretvoriti u kapital. To znači da HEP možda neće nikada ni morati vratiti 400 milijuna eura državi, ako se tako odluči.
Dionički zajam kao alternativa zaduživanju kod banaka
Dionički zajam se najčešće koristi kao alternativa zaduživanju kod banaka, i to najčešće za širenje poslovanja, prilikom poslovnih poteškoća ili kada se jednostavno ne može dobiti novi kredit kod banaka. Postoji mogućnost da banke jednostavno više ne žele kreditirati HEP ili su to spremne činiti tek s velikom kamatom.
Još u lipnju prošle godine je vlada odobrila kreditno zaduženje od ukupno jedne milijarde eura, skoro koliko su iznosili gubici u prvoj polovini 2022. godine. Namjena je bila financiranje nabavke električne energije, plina, ugljena i toplinske energije te kupnja plina kojim će HEP napuniti podzemno skladište plina Okoli. Za oba kredita su izdana državna jamstva, što znači da će se banke u slučaju da HEP ne vrati kredite naplatiti iz državnog proračuna Hrvatske. Ali to nije jedino zaduženje te godine. U svibnju je došlo kreditno zaduženje kod OTP banke Split u ukupnom iznosu od 1.3 milijarde kuna, radi financiranja općih poslovnih potreba. Dug prema bankama u pola godine narastao za nevjerojatnih 2.85 milijardi kuna.
Kako je kompanija ostvarila 1.1 milijardu kuna gubitka samo u prvih šest mjeseci 2022. godine, ukupni godišnji rezultat će biti daleko gori. Ipak, zadržana dobit je 30. lipnja 2022. godine iznosila šest milijardi kuna, pa u kratkom roku ne bi trebalo biti problema s poslovanjem.
Glavni razlog tolikog zaduživanja je financiranje vladinih mjera. Stoga se HEP već morao zadužiti u prvoj polovici prošle godine, da bi financirao vladine mjere kojima ga se prisiljava da cijene drži umjetno nisko. Jednostavno, troškovi su rasli daleko više od prihoda, što je stvorilo probleme s likvidnošću i HEP se morao jako zadužiti. Konkretno, prihodi su u odnosu na isto razdoblje prošle godine narasli za 2.4 milijarde kuna, a rashodi za 5.38 milijardi kuna. Razlika je 2.98 milijardi kuna, što je gotovo identično rastu obveza kod banaka i ostalih financijskih institucija.
Izvor:
Index.hr (Objavljeno 31. ožujka 2023.)
