Prijevoz tereta u EU

Najveći udio prijevoza tereta, čak 77 %, u EU odvija se cestom. Dio prometa želi se prebaciti na željeznicu i riječni promet, kako bi se smanjila emisija CO₂.

Europska komisija odredila je ciljeve, ali oni nisu obvezujući pa se zemlje EU-a ravnaju po vlastitim ciljevima koji nisu usklađeni s onima EU-a. EU do 2050. godine želi udvostručiti željeznički promet i povećati korištenje vodenih putova za 50 %.

Planove i želje da se smanji cestovni prijevoz tereta koče zastarjeli propisi. Jedan od primjera je odredba kojom željezničke i lučke vlasti moraju ovjeravati papirnate dokumente tijekom cijelog putovanja, umjesto da se postupak digitalizira.

Nadalje, prema odredbama o željezničkom prometu, strojovođa mora komunicirati na svakom jeziku zemlje kroz koju vlak prolazi pa se strojovođe na granicama često moraju mijenjati.

U Njemačkoj je prisutna slaba gospodarska aktivnost, što se reflektira kroz nisku aktivnost pomorskog i riječnog prijevoza. Aktivnost prijevoza tereta spustila se u 2023. godini na najnižu razinu, od ujedinjenja Njemačke 1990. godine.

Unutarnjim plovnim putevima prošle je godine prevezeno 172 milijuna tona tereta, što predstavlja smanjenje od 5,9 % u odnosu na 2022. godinu.

Oko 50 % tereta činili su proizvodi poput naftnih derivata, željezne rude, kamena i zemlje. Transport derivata porastao je za 3,1 %, na 27,9 milijuna tona.

S druge strane, ugljen je zabilježio pad od 27,9 %, na 18,5 milijuna tona. Rastresita i tekuća dobra za široku potrošnju imale su udio od 56,6 %, odnosno 27,3 %. Kontejnerski prijevoz tereta imao je udio od 9,4 %.

Opseg tereta u unutarnjem prijevozu pao je za 4,8 %, na 42,5 milijuna tona. Prekogranični promet smanjio se za 7,3 %, na 119,2 milijuna tona. To je pad od 4 % izlaznih i 9 % ulaznih pošiljki.

IZVOR:
Ja TRGOVAC (Objavljeno: 25. ožujka 2024.)
Ja TRGOVAC (Objavljeno: 28. ožujka 2024.)