U razdoblju od šest godina, od 2015. do 2021. godine, Hrvatska je udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije povećala za samo 2,4%, dok je u razdoblju od 2009. do 2015. godine udio obnovljivih izvora energije povećan s 23,6% na 29%, odnosno za 5,4%.
To je samo još jedan dokaz da je razvoj obnovljivih izvora energije u zastoju posljednjih godina zbog nedostatka regulatornog okvira za podršku takvim ulaganjima. Posljednje izmjene Zakona o tržištu električne energije samo i dalje koče razvoj projekata obnovljivih izvora energije.
Solarna energija najbrže je rastući izvor energije u Europi.
Usporedbe radi, od 2015. godine do danas, Švedska je povećala udio obnovljivih izvora energije za 10,4%, Estonija za 8,6%, Cipar za 8,5%, Malta za 7%, a Nizozemska za 6,6%.
U 2008. godini samo je 1% električne energije Europske unije dolazilo iz solarne energije, a do 2021. godine taj se udio povećao na 15,1%, dok u sunčanoj Hrvatskoj iz solarnih panela dobivamo manje od 1% električne energije.
Unatoč nedostatku zakonskog okvira za ulaganje u obnovljive izvore energije, ukupni udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije u Hrvatskoj i nije tako loš. Čak 31,2% energije dobiva se iz obnovljivih izvora, što je više od prosjeka Europske unije koji iznosi 21,8%. Doduše, najveći udio energije iz obnovljivih izvora čine hidroelektrane, od kojih je većina izgrađena u bivšoj Jugoslaviji.
Više informacija možete pronaći u članku dostupnom na linku.
