Hrvatska je jedna od deset zemalja EU koje su se odlučile za primjenu agrosunčanih elektrana u poljoprivredi koje predstavljaju novi smjer u svijetu obnovljivih izvora energije. Najveća prednost agrosunčanih elektrana je u dvostruka iskoristivost zemljišta i ribnjaka, odnosno u poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji električne energije.
Hrvatska je prepoznala vrijednost agrosunčanih elektrana u mogućnošću njihovog postavljanja na sve poljoprivredne površine koje su upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednih zemljišta. Prvi impuls krenuo je iz OIEH gdje su pionirski promovirali ovu tehnologiju, a njenom implementacijom Hrvatska se svrstala uz najbolje i postala jedna od deset zemalja EU-a koje su se odlučile za njenu primjenu.
Kako bi se ojačala energetska samodostatnost te ubrzao i olakšao razvoj projekata obnovljivih izvora energije, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je donijelo novu zakonsku regulativu prema kojoj se ne provodi javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja.
Briga o negativnim utjecajima solara na tlo i biljke
Agrosunčane elektrane predstavljaju novi zamah u proizvodnji čiste električne energije koje istovremeno pružaju zaštitu poljoprivrednim usjevima i uzgoju riba u akvakulturi. Agrosunčane projekte potrebno je promatrati kao agrotehničku mjeru djelomičnog zasjenjenja kultura koje rastu na trajnom nasadu.
Međutim, potrebno je brinuti o njihovim negativnim utjecajima na tlo i biljke. Bilo bi poželjno da agrosunčani sustavi budu opremljeni sustavom za praćenje koji će mjeriti stanje tla i mikroklimatske uvjete ispod solarnih panela te utjecaj tih uvjeta na poljoprivredne nasade i okoliš. Praćenje bi se trebalo provoditi do 5 godina nakon ugradnje sustava.
Više informacija možete pronaći u članku dostupnom na linku.
IZVOR: HRT Vijesti
