3009. 2024
Digitalizacija i zelena tranzicija posljednjih nekoliko godina sve su prisutnije u energetici. Europska unija se već duže vrijeme fokusira na ekološke strategije i obnovljive izvore energije. Dolazak trenutnog sastava Europske komisije pod vodstvom Ursule von der Leyen na vlast i promocija Zelenog plana EU te ruska agresija na Ukrajinu naglo su ubrzali razvoj.
Prije je zelena tranzicija bila uglavnom ekološko pitanje, no sada je važan gospodarski čimbenik. Također, smanjenje ovisnosti o ruskim energentima postale su političko pitanje nacionalne sigurnosti, a za mnoge zemlje EU i egzistencijalni izazov.
U samo nekoliko godina povećana je važnost obnovljivih izvora energije u EU koji su po svojoj prirodi decentralizirani i neovisni o globalnim kretanjima. Decentralizacija i usitnjenost dovode energetski sektor pred nove izazove koji su uglavnom tehničke prirode, ali se uspijevaju riješiti.
Izazovi
- Ako padne potražnja za strujom u elektro-energetskom sustavu smanji se ili zaustavi rad termoelektrana i bioelektrana, hidroelektrana, a možda i vjetroelektrana, ali kako spriječiti solarne elektrane da prestanu zaprimati sunčevu svjetlost?
- Negativne cijene na burzi, odnosno situacija u kojoj prodavač mora isplaćivati kupcu i do 500 eura za MWh koja se dogodila početkom srpnja diljem EU, ali i u RH.
Rješenje – virtualna elektrana
Maloprije spomenuti izazovi mogu se riješiti pametnim upravljanjem i digitalizacijom. Prije nekoliko godina pojavile su se tvrtke, tzv. agregatori koje umrežavaju proizvođače, operatere i potrošače u sustav virtualne elektrane. Na hrvatskom tržištu postoje tvrtke Nano Energy te KOER.
Virtualne elektrane
Virtualna elektrana je novi sudionik elektroenergetskog tržišta te ujedno i tržišta električne energije. Kroz svoju tehnološku platformu objedinjuje izvore, trošila i spremnike energije. Osim integracija s veleprodajnim tržištima, nudi i krajnjim korisnicima priliku za sudjelovanje na tržištu pomoćnih usluga. Virtualna elektrana pruža pomoćne usluge Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava s ciljem optimalnog upravljanja i uravnoteženja.
Za razliku od klasične elektrane koja se nalazi na jednom mjestu unutar elektroenergetskog sustava, virtualna objedinjava distribuirane izvore, trošila i spremnike energije koji se nalaze bilo gdje u mreži na teritoriju Hrvatske. U uvjetima povećavanja udjela obnovljivih izvora i spremnika energije na strani kupaca, tradicionalni mehanizmi uravnoteženja i upravljanja elektroenergetskim sustavom postaju nedovoljni. Novi način uravnoteženja sustava predstavlja upravo virtualna elektrana.
Važnost virtualnih elektrana
Dolazi do brze decentralizacije hrvatskog elektroenergetskog sustava, a virtualne elektrane njegov su važan dio. Virtualne elektrane važne su za priključivanje novih kapaciteta obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav. Također, važne su i za prelazak društva na održive načine potrošnje i proizvodnje električne energije. Virtualna elektrana značajan je faktor stabilnosti suvremenog energetskog sustava jer je važno ubrzati energetsku tranziciju i pametnije upravljati energijom. Uz to, posjeduje i gospodarski potencijal jer predstavlja platformu za nove poslovne modele koji imaju potencijal pospješiti ekonomsku održivost obnovljivih izvora energije te ubrzati izgradnju nove energetske infrastrukture.
Važnost ravnoteže
Kako bi sustav funkcionirao, proizvodnja i potrošnja električne energije u svakom trenutku moraju biti u ravnoteži. Zakonsku obvezu uravnoteženja hrvatskog elektroenergetskog sustava ima Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS). Da bi ispunio tu obvezu, on osigurava iznose rezerve ili fleksibilnosti korisnika mreže što je važna uloga agregatora. Agregiranjem se otvara prostor za središnje upravljanje novim distribuiranim izvorima te potrošačima električne energije.
Tko može biti partner?
Virtualna elektrana koristi tehnologiju koja može upravljati potrošnjom energije krajnjih kupaca. Ona utječe na elektroenergetski sustav povećanjem ili smanjenjem kapaciteta za potrošnju ili proizvodnju električne energije s ciljem njegova uravnoteženja. Na zahtjev operatora virtualna elektrana smanjuje potrošnju krajnjih potrošača koji su dio virtualne elektrane. Taj učinak jednak je aktivaciji stvarne elektrane koja nadomješta nedostatak električne energije u sustavu kako bi se postigla ravnoteža proizvodnje i potrošnje energije.
Virtualnu elektranu čini agregator koji njome upravlja, ali i krajnji korisnici koji stavljaju na raspolaganje dio svog kapaciteta proizvodnje i potrošnje električne energije dok partneri virtualne elektrane mogu biti potrošači ili proizvođači električne energije koji imaju upravljivu potrošnju ili proizvodnju u rasponu od 100-tinjak kW pa do nekoliko desetaka MW. Sudjelovanjem u radu virtualne elektrane korisnici postaju aktivni sudionici tržišta električne energije te sudjelovanjem ostvaruju višestruku korist.
Koristi za korisnike
Korisnicima se omogućuje prodaja viškova električne energije kada je ne koriste. Na taj se način smanjuje proizvodnja energije, a korisnici se često i spajaju te na taj način mogu smanjivati i vlastite troškove. Na primjer, umjesto nekoliko sustava od 5 MW može se formirati jedan sustav snage 100 MW. Tim sustavom se lakše upravlja s jednog mjesta putem virtualne elektrane.
Virtualne elektrane u Europi
Virtualne elektrane u Europi postoje već desetak godina. Najveća virtualna elektrana nalazi se u Statkraftu u Njemačkoj koja objedinjuje oko 1300 farmi vjetroelektrana, 100 solarnih izvora, 12 elektrana na biomasu i osam hidroelektrana. Mnoge zemlje započele su s određenom razinom usluga virtualnih elektrana za uravnoteženje među kojima je odnedavno i Hrvatska. U hrvatskoj virtualnoj elektrani dostupne su usluge smanjenja i povećanja potrošnje krajnjih kupaca zato što u elektroenergetskom sustavu višak energije stvara probleme kao što i manjak energije.
Tko je zainteresiran za virtualnu elektranu?
Za sudjelovanje u virtualnoj elektrani uglavnom su zainteresirana veća industrijska postrojenja i komercijalne zgrade koje troše mnogo energije. No, potencijal vide i trgovački centri i lanci trgovina, ali i poslovne zgrade.
Izvor:
poslovni.hr (objavljeno: 27. kolovoza 2023.)
