Od uvođenja eura u Hrvatskoj se vide brojni pozitivni učinci kao što su povijesno visok kreditni rejting i pojačan interes investitora, a očekuje se da će se ti pozitivni trendovi i nastaviti.

Euro je olakšao Hrvatskoj nošenje s krizama, od pandemijske, one zbog rata u Ukrajini pa sve do ove inflacijske, donijevši stabilnost tečaja odnosno smanjenje ili nestanak valutnog rizika, kao i smanjene kamata i nižu inflaciju nego u zemljama izvan eurozone.

Hrvatska je u eurozonu ušla na teži način nego neke druge zemlje, jer su pravila postrožena, a trebalo je riješiti i makroekonomske neravnoteže, provesti specifične reformske mjere, ući u bankovnu uniju i drugo.

Osvrnuvši se na hrvatski kreditni rejting, već bi iduće godine mogli dostići A rejting, a to utječe i na kamatne stope koje su za kredite stanovništvu i sada niže od zemalja izvan eurozone, a za poduzeća i nešto malo niže od prosjeka EU-a. To je moguće zbog velike bankarske likvidnosti u Hrvatskoj, koja ima i nižu stopu inflacije nego zemlje izvan eurozone.

Svi ti pozitivni trendovi utjecali su da HNB revidira prognozu rasta BDP-a za 2023., za duplo, sa 1,5 na 2,9%, uz očekivanje daljnjeg smanjenja inflacije.

Važno je da se hrvatsko gospodarstvo oporavlja i raste.

Izvor:
Ja TRGOVAC (Objavljeno 6. lipnja 2023.)