Očekuje se nestašica sirovina koje su potrebne za razvoj OIE

Sadašnje stope proizvodnje ključnih minerala kao što su litij, kobalt i nikal, koji su potrebni za proizvodnju čiste energije, nedostatne su pa bi mogla nastupiti nestašica sirovina potrebnih za razvoj OIE, stoga je upitno mogu li se postići zacrtani klimatski ciljevi.

Očekuje se da bi potražnja za litijem do 2050. godine mogla porasti za više od 1500 %. Slično se očekuje i s drugim mineralima koji su potrebni za proizvodnju solarnih ploča, vjetroturbina i baterija za električne automobile.

Unatoč povećanoj potražnji za mineralima, koji su potrebni za ostvarenje energetske tranzicije, trenutne razine proizvodnje nedostatne su da bi se zadovoljile potrebe za ograničenjem globalnog zatopljenja u skladu s Pariškim sporazumom, zbog čega se očekuje nestašica sirovina potrebnih za razvoj OIE.

Do sada je identificirano 110 novih rudarskih projekata diljem svijeta ukupne vrijednosti 39 milijardi dolara. Od toga, 22 milijardi dolara je uloženo u 60 projekata u zemljama u razvoju. Iako se navedene brojke čine velikima, ispunjavanje cilja nulte emisije do 2030. godine zahtijevalo bi još:

• 80 novih rudnika bakra
• 70 novih rudnika litija
• 70 rudnika nikla i
• 30 rudnika kobalta.

Navedena ulaganja bi koštala između 360 – 450 milijardi dolara. Razlika između trenutnih i potrebnih ulaganja iznosi 180 – 270 milijardi dolara. Najveća razlika vidljiva je kod nikala i bakra. Kod nikala 16 %, a bakra 36 %.

Novi projekti rudarenja minerala dobra su prilika za zemlje u razvoju, posebice one u Africi. Afrika posjeduje više od jedne petine svjetskih rezervi desetka metala koji su nužni za energetsku tranziciju, koji uključuju 19 % onih koji su potrebni za električna vozila.

Međutim, da bi u potpunosti iskoristile svoj minerali potencijal, zemlje u razvoju osim opskrbe sirovim materijalima, moraju napredovati u lancu vrijednosti.

Ujedinjeni Narodi pozvali su zemlje u razvoju da povećaju lokalnu dodanu vrijednost svojih rudarskih operacija, jer je uočeno da ni jedna zemlja u Africi ili Latinskoj Americi trenutno nije predvodnik u proizvodnji katoda ili drugih komponenti baterija.

Republika Kongo primjer je zemlje u razvoju koja napreduje u dodavanju vrijednosti svojim mineralima.

Lokalnom preradom kobalta povisili su jediničnu cijenu minerala s 5,8 $/kg pri ekstrakciji, na 16,2$/kg nakon obrade. Time je izvoz prerađenog kobalta u 2022. godini iznosio 6 milijardi dolara. Usporedbe radi, izvoz neobrađenog kobalta iznosio je 167 milijuna dolara.

Međutim, zemlje u razvoju moraju biti oprezne u očuvanju neovisnosti u izvozu minerala da ne postanu ekonomski ranjive.

Zbog toga, UN Trade and Development (UNCTAD) zagovornik je održivijih i transparentnijih Rudarskih ugovora i licenci za istraživanje s ciljem jačanja domaćih industrija i omogućavanja lokalnim tvrtkama u zemljama u razvoju da bolje sudjeluju u lancu vrijednosti komponenti obnovljive energije.

Izvor:
Jutarnji.hr (Objavljeno: 2. svibnja 2024.)