U veljači je bio prisutan velik rast vjetroelektrana i sunčanih elektrana na putu energetske tranzicije i potpune dekarbonizacije. Osim toga, bilo je prisutno smanjenje snage elektrana na lož ulje, što znači da je obnovljiva energija nadmašila fosilnu.

Statistike

Ukupna instalirana snaga
elektrana u Hrvatskoj 1.
siječnja 2024. godine
5.128 MW
Obnovljivi 3.970 MW 77,6 %
Neobnovljivi 1.128 MW 22,4 %

Priključenje na mrežu

  • na prijenosnu mrežu bilo je priključeno 4.285 MW (83,6 %)
  • na distribucijsku 843 MW (16,4 %).

U raspoložive proizvodne kapacitete treba dodati udio u NE Krško (50 %) od 348 MW.

Stanje u veljači – Obnovljiva energija nadmašila fosilnu

U veljači su klimatski i vremenski uvjeti bili sličniji proljeću, nego zimi što se očitovalo kroz više temperature i smanjenom vjetrovitošću. Proizvodnja hidroelektrana iz dotoka vode bila je visoka uz punjenje akumulacija. Termoelektrana Plomin nije radila cijelu veljaču. RHE Velebit mnogo je radila u crpno-turbinskom pogonu, potrošnja u crpnom pogonu bila je 13 GWh.

Uvoz električne energije iznosio je 104 GWh, a izvoz 75 GWh, što znači da je uvoz bio veći za 29 GWh. Zbog nužnosti za uravnoteženjem satne bilance bilo je potrebno vršiti povremenu razmjenu na interkonekcijama.

Nuklearna elektrana Krško radila je punim kapacitetom te su svi sigurnosni sustavi bili operabilni. Rijeka Sava zagrijavala se daleko ispod dozvoljenih 3 ºC.

OIE su proizveli više električne energije od termoelektrana na fosilna goriva (11 GWh više) i od hrvatskog dijela NE Krško (59 GWh više), čime su zauzeli drugo mjesto u energetskom miksu.

Dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije imale su hidroelektrane (612 GWh, tj. 41,2%) uz punjenje akumulacija od 71 GWh.

Udio obnovljivih izvora

Maksimalna dnevna pokrivenost ukupne potrošnje energijom obnovljivih izvora u veljači je iznosila 83,6 % (13. veljače). Hidroelektrane su imale učešće od 54,9 %, a ostali OIE s 28,7 %.

Minimalna dnevna pokrivenost ukupne potrošnje energijom obnovljivih izvora u veljači je iznosila 26,5 %, gdje su hidroelektrane imale udio od 18,7 %, a ostali OIE 7,8 %.

Vjetroelektrane

Ukupna instalirana snaga svih vjetroelektrana 1. siječnja 2024. iznosila je 1.160,15 MW, odnosno odobrena snaga za priključak na mrežu 1.136,85 MW.

Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u veljači bila je 208 GWh, što je niska proizvodnja s obzirom na zimski mjesec. Faktor korištenja snage iznosio je 26,3 %, dok prosjek za ovaj mjesec u razdoblju 2011. – 2023. iznosi 34,1 %.

Do 1. ožujka 2024. u elektroenergetskom sustavu u pogonu bilo je 510,5 MW sunčanih elektrana. Od toga je 498,2 MW bilo priključeno na distribucijsku, a 12,4 MW na prijenosnu mrežu.

Dogodio se skok u proizvodnji solarne energije 2023. godine, ali i sezonske oscilacije zbog promjena u insolaciji. 70 % proizvodnje solarne energije ostvari se u razdoblju od travnja do rujna.

Ostale karakteristike

  • maksimalni dnevni promet bio je: 71.774 MWh
  • maksimalna dnevna potrošnja iznosila je: 56.670 GWh.

Zbog ostvarene temperature zraka koja je bila viša za 4,6 °C u odnosu na prosječnu, potrošnja električne energije za grijanje bila je manja za 36 GWh, u odnosu na uobičajenu potrošnju u veljači.

Prosječna satna cijena stajala je 67,19 €/MWh, dok je u veljači 2023. bila 145,60 €/MWh, što predstavlja smanjenje za 78,40 €/MWh, odnosno 53,9 %.

Izvor:
OIE (Objavljeno: 25. ožujka 2024.)