2912. 2024
Nužna ulaganja u temeljnu infrastrukturu u lancima opskrbe
Kako bi sektor upravljanja lancem opskrbe ostvario svoj puni potencijal, potrebno je mnogo uložiti u temeljnu infrastrukturu kao što su promet, energetska mreža i komunalna infrastruktura. Hrvatska posjeduje velik geostrateški potencijal koji za sada nije dovoljno iskorišten, no postepeno se radi na iskorištavanju potencijala. Predsjednica Vlade Kraljevine Danske u ožujku ove godine posjetila je Hrvatsku te se pričalo s vladom RH o ulaganju u logističko-transportnu infrastrukturu, točnije u Luku Rijeka, odnosno Deep Sea Terminal, projekt čiji je koncesionar tvrtka Rijeka Gateway, u zajedničkom vlasništvu APM Terminalsa koji posluje u sastavu danske Maersk grupe i hrvatske tvrtke ENNA Logic.
Navedena investicija, koja je vrijedna 500 milijuna eura s koncesijom za idućih 50 godina, znatno će pridonijeti Luci Rijeka da bude još veće prometno čvorište kada je riječ o dolasku roba u Europu. Izgradnja navedenog terminala jedan od trenutno najvažnijih infrastrukturnih projekata zato što Rijeka predstavlja važnu poziciju, ali i otok Krk gdje se nalaze naftni terminali i terminal za ukapljeni plin i rafinerija i luka.
Osim toga, važna je i izgradnja nizinske pruge kojom bi se Rijeka povezala sa srednjom i zapadnom Europom. Radi se o izgradnji nizinske pruge od Rijeke preko Zagreba do mađarske granice. Tu je i velika investicija u cestu D-403 od mora do čvorišta na riječkoj obilaznici.
Tako će navedeni terminal i Rijeka Gateway biti cestovno i željeznički povezani te će Hrvatska moći u potpunosti ispuniti svoju stratešku ulogu koju ima. Primjerice, transport iz Kine prema Europi bit će puno kraći i jeftiniji nego ako se ide okolo do luka zapadne i sjeverne Europe.
Kompanija Maersk koja već posjeduje takvih 75 terminala diljem svijeta, odlučio je biti i partner Hrvatskoj sa svojim 76. terminalom. Tako će Hrvatska, koja ima i Dunav i jadransku obalu moći povezati sve prednosti svog prometnoga položaja.
Željeznica predstavlja budućnost
U Hrvatskoj su desetljećima mreže autocesta bile u fokusu ulaganja čime je željeznička infrastruktura ostala u prilično zapuštenom stanju. Vlada ima želju poboljšati stanje. Trenutno se radi na projektima izgradnje i modernizacije kojima je cilj revitalizirati i modernizirati 30% (780 kilometara) ukupne mreže povećanjem kapaciteta željezničkih pruga, brzine putovanja i sigurnosti. U sklopu prometne strategije predviđena brzina putničkih vlakova je 160 kilometara na sat, a teretnih 120 kilometara na sat. Za navedeni projekt predviđeno je 5,4 milijarde eura do 2030. godine, a oko 85% potrebnih sredstava sufinancirala je EU.
Sektor trgovine i logistike prednjači po ukupnim prihodima
U Hrvatskoj se trenutno provodi oko 25 velikih infrastrukturnih projekata, a većina ulaganja se odnosi na projekte duž dva prometna koridora: RH1, koji ide od slovenske do srbijanske granice, i RH2, koji se proteže od sjevernojadranske luke Rijeka do granice s Mađarskom. RH2 će povezivati Pirenejski poluotok s europskom mrežom TEN-T. Mrežnoj politici Europske unije TEN-T je cilj razviti koherentnu i učinkovitu prometnu infrastrukturu diljem Europske unije, a koja se sastoji od željeznica, vodenih putova, cesta, luka, zračnih luka i terminala.
Logistička infrastruktura
Zbog izuzetno dobrog geografskoj položaja u ovom dijelu Europe, Hrvatska se postepeno nameće okolnim zemljama kao jedna od nezaobilaznih karika u međunarodnom lancu opskrbe prvenstveno zbog svog geoprometnog položaja i pomorskih luka. No, trenutno je to jedina karta s kojom Hrvatska može konkurirati i preusmjeriti dio međunarodnog transporta. Osnovni preduvjet za navedeno je rekonstrukcija mreže te proširenje kontejnerskih terminala u lukama s ciljem osiguravanja razvoja novih logističkih kapaciteta.
Manji broj radnih dana smanjuje mogućnost “interventnih” dostava maloprodaji
U cijeloj Hrvatskoj trenutno je u izgradnji oko 470.000 četvornih metara skladišnog i proizvodnog prostora, od čega se 80% projekata, odnosno oko 370.000 četvornih metara nalazi u izgradnji u okolici Zagreba. No, samo je 30%, odnosno 115.000 četvornih metara prvoklasnog skladišnog prostora u dva projekta (jedan kod Samobora i jedan u Velikoj Gorici). Preostalih 256.000 četvornih metara prostora pretežno se odnosi na projekte koje grade veliki trgovački lanci te pojedine domaće logističke tvrtke za svoje potrebe.
Ako se pogleda ostatak Hrvatske, u Rijeci se nalazi jedan projekt od 15.000 četvornih metara novog skladišnog prostora, u Splitu poznati trgovački lanac gradi projekt za svoje potrebe od 38.000 četvornih metara te u Osijeku se radi na investiciji Jabil.
Razvoj po inerciji tržišta
U proteklih tri godine, bilo je mnogo izazova s kojima se suočila logistika. Najveći problemi s kojima se suočila su problemi u opskrbnim lancima, velik skok e-trgovine te potpuni zaokret kod strategija kompanija u smislu ulaganja u vlastite logističke i skladišne kapacitete, što sve skupa stvara veliki pritisak na logističku i transportnu infrastrukturu svake zemlje.
Hrvatska ovdje ima velik potencijal, no realizacija i provedba rekonstrukcije željezničke i lučke infrastrukture su vrlo spore čime se zaostaje u utrci sa zemljama u okruženju poput Mađarske, Austrije ili Srbije koje su već razvile te i dalje brže unaprjeđuju infrastrukturu za multi modalni transport.
Oko 470.000 četvornih metara skladišnog i proizvodnog prostora u izgradnji
Kako bi Hrvatska privukla značajnije investicije u tom segmentu, mora biti cjenovno konkurentna, što trenutačno nije jer ima visoke cijene zakupa skladišnog prostora u cijeloj regiji.
Jedan od važnih faktora koji utječu na cijenu zakupa su trošak komunalnih doprinosa prilikom gradnje koji se u Hrvatskoj obračunava po metru kubičnom dok se u susjednim zemljama obračunava po metru četvornom što značajno povećava trošak cijele investicije.
Također, cijene gradnje takvih objekata znatno su više od razvijenijih tržišta, što je jedan od ključnih elemenata prilikom odabira novih lokacija i tržišta kod investitora. Sami logistički sektor će se određenim tempom razvijati po potrebama, ali ako se u narednom periodu ne osiguraju strateški preduvjeti za brži razvoj projekata, nećemo biti u poziciji ugrabiti veći dio tog tržišta ovoj regiji.
Logistika i trgovina
Sektor trgovine i logistike na prvom je mjestu po ukupnim prihodima u gospodarstvu Republike Hrvatske, a drugi je sektor po udjelu u BDP-u koji zapošljava 15% ukupne radne snage.
Zabrana rada nedjeljom
Najaktualnija tematika u trgovinskom sektoru su odredbe Zakona o trgovini koje su stupile na snagu 1. srpnja, a propisuju među rad trgovina nedjeljom. Zabrana rada nedjeljom nastupila je početkom turističke sezone, u razdoblju kada logističke tvrtke imaju najviše posla. Zbog toga su se brojni logističari unatoč pripremama za turističku sezonu, povremeno morali osloniti na dostavu i isporuku nedjeljom.
Ulaganje u logističku infrastrukturu u Hrvatskoj
Hrvatska ima odličan geografski položaj koji joj daje mogućnost eksponencijalnog rasta industrije logistike i distribucije. Posjeduje morske luke, željezničke pruge, autoceste, aerodrome i riječne luke. Međutim, stanje željeznica, pomorskih luka i riječnog prometa nije ni blizu onom standardu koji je potreban za značajnije logističke operacije, a ulaganja su minimalna ili gotovo nikakva.
No, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i u Schengen, pokrenut je trend razvoja logističkih i industrijskih parkova koji bi trebao omogućiti unaprjeđenje usluge te pripremiti Hrvatsku za uvođenje tehnoloških rješenja nove generacije – robotike i umjetne inteligencije.
Uvođenjem napredne tehnologije, riješili bi se postojeći izazovi u sektoru, posebice nedostatak radne snage te prevelika zakonska reguliranost. Nadalje, digitalizacija i tehnološki napredak logistike prilika su i za poduzetnike izvan ovog sektora, posebice brojne domaće informatičke tvrtke koje su već razvile ili tek razvijaju napredna i inovativna rješenja za poslovanje kompanija.
Međutim, poduzetničke inicijative i novi logistički centri neće biti dovoljni u ostvarenju punog potencijala industrije. Potrebna su značajna ulaganja u infrastrukturu kao što su promet, energetska mreža i komunalna infrastruktura te nakon toga se može razmišljati o daljnjem razvoju Hrvatske koja može konkurirati razvijenijim susjednim državama.
Izvor:
Ja TRGOVAC (Objavljeno: 29. rujna 2023.)
