Najveći zagađivači plastikom

Plastika u oceanima

Novo istraživanje pokazalo je da pet zemalja proizvodi većinu plastičnog otpada koji se nalazi u oceanima. Analiziran je izvor i sastav 6000 uzoraka s pacifičkih otoka smeća ukupne težine oko 500 kilograma. Rezultati su pokazali da su najveći izvori onečišćenja Japan, Tajvan, Sjedinjene Američke Države, Južna Koreja i Kina, uključujući Hong Kong. Također je utvrđeno da je oko 86% velikih komada plutajuće plastike u otoku smeća poteklo iz ribarskih brodova. Neki od tih komada i predmeta stariji su od 60 godina.

Plastici obično treba i do 1000 godina da se razgradi na odlagalištima. Plastičnim vrećicama koje koristimo u svakodnevnom životu potrebno je 10-20 godina da se razgrade, dok plastičnim bocama treba oko 450 godina. Iznimno dug vijek trajanja plastike jedan je od važnih argumenata u prilog tezi da je svijet u eri u kojoj ljudi imaju veliki utjecaj na geologiju, ekosustave i živi svijet na Zemlji.

Reciklira se samo 9% plastike

S vremenom je plastika postala moderna ekološka noćna mora. Od početka masovne proizvodnje sredinom 20. stoljeća do danas u svijetu je proizvedeno oko 9,5 milijardi tona plastike. S obzirom na trenutnu populaciju, svaki stanovnik potroši više od 1 tone plastike.

Nažalost, samo 9% plastike se reciklira. Oko 79% završi na odlagalištu ili u prirodi, a oko 12% se spali. Od toga oko 8 milijuna tona završi u rijekama i oceanima što je oko 80% ukupnog otpada pronađenog u oceanima. Oko 70% sve plastike koja uđe u ocean završi na dnu oceana. Procjenjuje se da 80% plastike u oceanu dolazi iz kopnenih izvora, dok preostalih 20% dolazi s brodova i drugih morskih izvora.

Velik dio otpada nalazi se posvuda u oceanima u malim skupinama tako da se teško otkriva.

Zbog važnosti zaustavljanja ovog trenda, Ujedinjeni narodi su borbu protiv onečišćenja mora postavili kao visoki prioritet. U tu je svrhu pokrenuto nekoliko inicijativa, s posebnim fokusom na vode između Kalifornije i Havaja, gdje pluta golemi sjeverno pacifički otok smeća. No, na sličan način pogođene i druge vode poput Japanskog i Sredozemnog mora.

Najveći zagađivači na Mediteranu i Jadranskom moru

Oko 229.000 tona plastike svake godine stigne u Mediteran, otprilike 500 kontejnera dnevno. Glavni razlog je nepropisno zbrinjavanje otpada, za koji se očekuje da će se do 2040. udvostručiti ako se ovaj problem ne riješi.

Egipat, Italija i Turska zemlje su s najvećim količinama plastike koja ulazi u Sredozemno more, uglavnom zbog velikih količina nepropisno zbrinutog otpada i velikog broja obalnog stanovništva. No, gledano po glavi stanovnika, najveći zagađivači su Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija. Prašina od guma bila je najveći izvor ovog priljeva (53%), zatim tekstil (33%), mikrozrnca u kozmetici (12%) i industrijske čestice (2%).

Najveći problem su odlagališta otpada uz rijeke

Najveći problem su legalna i ilegalna odlagališta otpada uz velike rijeke, poput onih u Albaniji, jer za vrijeme velikih kiša i poplava otpad završava u rijekama, a zatim u moru.

Najviše je ugroženo Dubrovačko primorje, Pelješac te otoci Mljet i Korčula. Količina i zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora među najvišima je u Europi.

Izvor:
index.hr (Objavljeno: 19. studenog 2022.)