210. 2024
U tijeku je zelena tranzicija te borba protiv klimatskih promjena koja se smatra jednim od najznačajnijih izazova, ali i prilika današnjice posebice za Hrvatsku koja ima potencijala postati izvoznik zelene energije. Obnovljivi izvori energije proizvode oko 18% električne energije, iz čega je vidljivo kako fosilna goriva i dalje igraju vrlo važnu ulogu u svijetu energije.
Znanstvenici tvrde kako je ovogodišnji srpanj bio najtopliji mjesec unazad 120 tisuća godina. Nadalje, iz NASA-e tvrde da je ljeto 2023. bilo najhladnije ljeto u usporedbi s onima koja tek dolaze. Radi klimatskih promjena više se ne propitkuje važnost energetske tranzicije, čak ni energetske tvrtke, koje rade s fosilnim gorivima.
Iako se svijet odlučio za OIE, gospodarski rast ostvaruje se na temelju fosilnih izvora energije
Najznačajniji trendovi u sektoru obnovljivih izvora energije smatraju se prelazak na obnovljive izvore energije te razvoj novih energetskih tehnologija i sustava.
Međutim, postoje i neki izazovi: odnos ciljeva tranzicije, gospodarskog stanja i cijena energije te geopolitički izazovi.
Pariškim sporazumom iz 2015. godine, svijet se odlučio za tranziciju u smjeru održivosti. Međutim, već 8 godina najveći gospodarski rast u Aziji i Južnoj Americi ostvaruje se na temelju fosilnih izvora energije. Energija iz fosilnih izvora je skuplja te potiče bržu tranziciju, ali i inflaciju koja je krivac usporavanja gospodarskog rasta te posljedično smanjenja sposobnosti za razvoj novih energetskih tehnologija.
Isto tako, rat u Ukrajini te geopolitički izazovi destabiliziraju energetske sektore održavajući postojeću strukturu i potrošnju. Umjesto da se financiranje usmjerava na razvoj novih energetskih sustava, financiraju se borbena sredstva i oružja.
Hrvatska je na dobrom putu po pitanju OIE
U Hrvatskoj se sve više ulaže u obnovljive izvore energije te stručnjaci smatraju kako je Hrvatska na dobrom putu energetske tranzicije. Međutim, neki smatraju kako bi energetska tranzicija trebala biti brža. No, za to su, osim ulaganja u primarne izvore, potrebna ulaganja u infrastrukturu.
Hrvatska može postati izvoznik zelene energije jer ima dobar potencijal za korištenje OIE zbog povoljnog geografskog smještaja. Hrvatska posjeduje odličan potencijal energije Sunca, vjetra i mora u Dalmaciji. Posjeduje i odličan potencijal geotermalne energije u panonskom bazenu te biomase i bioplina diljem kontinentalne Hrvatske.
Isto tako, potencijal vode gotovo je iskorišten do maksimuma, a hidroenergetski sustavi diljem Hrvatske svrstavaju Hrvatsku među države Europske unije koje gotovo 60% svoje električne energije proizvode iz OIE-a.
Energija vjetra dobro je pokrivena. Ovaj sektor već se dugi niz godina razvija.
Trenutna instalirana snaga solarnih elektrana iznosi nešto više od 300 MW, odnosno 80-ak W po stanovniku, čime je Hrvatska na samom začelju zemalja EU-a. Neki od razloga kašnjenja za ostalima su: manjak kvalitetne radne snage, mrežna infrastruktura te zakonski okviri.
Važnost hidroelektrana
Hrvatska unutar svojih granica proizvodi najveći dio električne energije, od čega ponajviše iz hidroelektrana. Prema podacima iz kolovoza 2023., OIE su činili 70% proizvedene električne energije, ponajprije iz hidroelektrana zbog kišne godine. Međutim, prošla godina bila je sušna te se više proizvelo iz neobnovljivih izvora energije što sugerira da se ne možemo oslanjati zauvijek na hidroelektrane.
Vjetar, Sunce, bioplin, biomasa, geotermalna energija proizveli su oko 18% električne energije, a najviše instaliranih kapaciteta Hrvatska pronalazi u vjetroelektranama, a najmanje u geotermalnim izvorima energije. Solarne elektrane u stalnom su porastu. U godini dana su narasle čak dva puta.
Velik potencijal solarnih elektrana
Prošle je godine Hrvatska imala 172 MW solarnih elektrana, dok je ove godine na isti datum, 01.08., imala 353 MW. što je više nego duplo.
OIEH smatraju da bi Hrvatska uz 2500 MW solara mogla izbjeći uvoz električne energije ljeti. Također, potencijal za razvoj veći su od tih 2500 MW. Hrvatska posjeduje vrlo velik potencijal obnovljivih izvora energije na moru. Identificirana je mogućnost razvoja pučinskih vjetroelektrana i solarnih elektrana od 25 GW u sjevernom Jadranu. Kada bi Hrvatska razvila samo ¼ tog potencijala, mogla bi postati i izvoznik zelene energije.
Bioplin i biomasa
Iako nemaju značajan utjecaj na okoliš, OIE posjeduju određene nedostatke. Količina energije dobivene iz obnovljivih izvora ovise o vremenskim uvjetima te su zbog toga nužna mnogo veća ulaganja u projekte skladištenja energije.
Bioplin i biomasa u nepovoljnoj su situaciji zbog volatilnosti tržišta sirovina, ali i drugih problema vezanih uz operativne troškove.
Korištenje energije mora kontinuirano se razvija te postoji velik broj uspješnih projekata zbog kojih ćemo u idućim godinama promijeniti način grijanja i hlađenja zgrada u priobalju. Vrlo je bitno neprestano raditi na kombiniranju svih obnovljivih izvora energije za koje postoji potencijal jer je rješenje u energetskom miksu, a ne u jednom izvoru energije.
Realne mogućnosti
Kako bi se pratila usvojena Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050., trebalo bi svake godine do 2050. ulagati po dvije milijarde eura novih investicija, s ciljem postizanja 65% obnovljivih izvora energije do 2050. u bruto potrošnji energije. S obzirom na to da je Hrvatska deindustrijalizacijom smanjila potrošnju energije te uslužno orijentirano gospodarstvo treba manje energije, može se reći da se planirana energetska tranzicija odvija u skladu s realnim mogućnostima.
Više informacija možete pronaći u članku dostupnom na linku: https://lidermedia.hr
IZVOR: Lider Media
