3009. 2024
Suficit u prerađevinama, a deficit u svježem mesu
Hrvatska gospodarska komora održala je prvu Konferenciju o mesnoj industriji koju je sufinanciralo Ministarstvo poljoprivrede. Glavna tema bili su izazovi i problemi s kojima se trenutno bori mesna industrija.
Mesna industrija predstavlja stratešku granu prehrambene industrije te je predvodnica inovacija. Isto tako, generira višegodišnji rast izvoza na razvijena tržišta Europske unije. Bez obzira na suficit u razmjeni mesnih prerađevina koji neprestano raste od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, prisutan je i vanjskotrgovinski deficit mesa i klaoničkih proizvoda.
Potencijal razvoja mesne industrije i sirovina
Strateški plan ZPP-a Republike Hrvatske do 2027. godine, koji je vrijedan skoro 3,8 milijardi eura, donosi dodatne mogućnosti razvoja mesne industrije i domaće baze sirovina. Isto tako, programom ruralnog razvoja financirano je približno 3.500 projekata u stočarstvu s potporom koja je viša od milijardu eura. Od toga, više od 108 milijuna eura potpore osigurano je za ulaganje u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda, a više od 50% tog iznosa u preradu mesa.
Hrvatska mora uvoziti 37% mesnih sirovina
No, trendovi u stočarstvu i mesnoj proizvodnji nisu bajni. Prisutan je konstantan pad broja goveda i svinja, smanjenje obujma stočarskih proizvoda, a u sektoru mesa Hrvatska ima udio od 63%, što pokazuje da nije samodostatna, nego ostatak od 37% mora pokriti uvozom. Primjerice, u kategoriji svinjetine Hrvatska ima udio od 52%. Isto tako, Hrvatska je prije ulaska u EU proizvodila više peradi nego što je bilo potrebno, što sada nije slučaj.
Industrija prerade mesa u Hrvatskoj ne posjeduje dovoljno sirovina pa se velik dio mora uvoziti. Mnoge klaonice prestale su s radom, a zadnjih godina velik dio domaće stoke šalje se na klanje izvan Hrvatske zbog jeftinije usluge klanja.
Problemi u mesnoj industriji
Rast cijena energenata posljednjih godina odrazio se na mesnu industriju. Problem predstavlja i rast cijena sirovina te nedostatak radne snage, što nije problem samo u Hrvatskoj, nego diljem cijele Europske unije.
Novčana sredstva iz europskih fondova i mnoge druge mjere donekle su ublažile tešku situaciju, ali to nije dovoljno za oporavak sektora zato što se mnogo ovisi o razvoju prerađivačke industrije i primarne proizvodnje.
Da je samodostatnost važna, vidi se u krizi
Cilj Hrvatske treba biti povećanje proizvodnje hrane kako bi bila što neovisnija. Koliko je samodostatnost važna, posebno dolazi do izražaja u kriznim razdobljima.
Kako bi se ovaj cilj ostvario, prehrambeni sektor treba biti nositelj procesa poštivajući postavljene standarde kvalitete i sigurnosti te svih normi u segmentu zaštite okoliša te povećane brige za dobrobit životinja.
Izvor: Ja TRGOVAC (Objavljeno: 30. studenog 2023.)
