Kružno gospodarstvo

Zaokret od neodrživog linearnog prema kružnom gospodarstvu, koje u svojoj srži ima održivost resursa te okolišnu i društvenu odgovornost, predstavlja kružni put koji nema alternativu. Neodgovorne prakse iscrpljivanja prirodnih resursa doveli su do golemih posljedica pa brojni stručnjaci upozoravaju na to da se nalazimo na prekretnici i da će ono što čovječanstvo učini tijekom ovog desetljeća odrediti sudbinu čovječanstva i budućnost života na planetu. Ne radi se više o vremenskim intervalima neke daleke budućnosti, ne, vrijeme je sada.

Kružna ekonomija predstavlja ekonomiju kakvu želimo imati u budućnosti

Tvrtke sve više shvaćaju da su one subjekti te promjene, da se ne treba čekati neke pravne propise i norme, nego da standarde odgovornog ponašanja moraju kreirati sami poslovni subjekti i voditi svojim primjerom.

Zelena Hrvatska kao dio zelene Europe.

Otpad nije smeće, otpad je resurs.

Tranzicija s linearne na kružnu ekonomiju.

Stručnjaci upozoravaju kako je izuzetno bitno stvoriti svijest kod ljudi da otpad nije smeće i da se može ponovno vratiti u funkciju. Oni upozoravaju kako kružna ekonomija predstavlja novu paradigmu i ekonomiju kakvu želimo imati u budućnosti, kojom se nusproizvodi iz industrije upotrebljavaju kao novi resursi za nove proizvode. Poseban je naglasak pritom na industrijskom otpadu gdje se želi u većoj mjeri povezati one koji ga proizvode s tvrtkama koje ga mogu prihvatiti i koristiti kao novu ulaznu sirovinu. Ideja je stvarati što manje industrijskog otpada, a ako ga ima, postići da se upotrebljava kao nova sirovina.

No, integraciju kružnog gospodarstva ne može provesti industrija sama, nego isključivo u suradnji sa svim dionicima u lancu vrijednosti.

Revizija zakonodavstva

U okviru Zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo Europska komisija je u studenom 2022. godine usvojila prijedlog revizije zakonodavstva Europske unije o ambalaži i ambalažnom otpadu. Cilj sveobuhvatne mjere za zaustavljanje rastućeg trenda stvaranja ambalažnog otpada jest smanjenje njezine potrošnje za 15% po glavi stanovnika po državi članici do 2040. godine. Predložene mjere će se jednako primjenjivati na domaće i uvezene proizvode te će europski i neeuropski proizvođači morati ispunjavati iste zahtjeve.

Izvor:
Ja TRGOVAC (Objavljeno 24. svibnja 2023.)