3009. 2024
Europska unija ove je godine povećala cilj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s 32% na 42,5% do 2030. Novi cilj zahtijeva 420 GW energije vjetra uključujući 103 GW na pučini. To predstavlja više nego dvostruko više od trenutnog kapaciteta od 205 GW, od čega je samo 17 GW na pučini.
Problemi u vjetroindustriji
Kašnjenje u opskrbnim lancima, dizajnerski nedostaci i viši troškovi u industriji vjetroelektrana na moru, doveli su desetke projekata u opasnost od kašnjenja s realizacijom.
Prekidi u opskrbnom lancu koji su započeli tijekom globalne pandemije pogoršali su se ratom u Ukrajini, a više cijene transporta, troškova sirovina, kamatnih stopa i inflacije, smanjili su profit za vjetroprojekte.
Ove godine projekti izvan Britanije, Nizozemske i Norveške odgođeni su ili odloženi zbog rastućih troškova i ograničenja opskrbnog lanca, dok britanska aukcija ovog mjeseca nije uspjela privući niti jednu ponudu od developera vjetroelektrana na moru, također zbog visokih troškova industrije.
Prije nego što je Europska unija dogovorila povećani cilj za obnovljive izvore energije, kompanije kao što su Orsted, Shell, Equinor, Siemens Gamesa i WindEurope upozoravale su da industrija vjetroelektrana na moru nije dovoljno velika da ispuni klimatske ciljeve.
Posljednja dva desetljeća, industrija je ubrzano rasla te smanjila troškove tehnologije kako bi cijene bile jednake ili čak niže od cijena fosilnih goriva u nekim dijelovima svijeta. No, razvoj još većih i učinkovitijih turbina vjerojatno je bio prenagljen.
Veće turbine zahtijevaju više pažnje
Veličine turbina gotovo su se udvostručile svakog desetljeća, a one najveće, koje su u radu od 2021. i 2022., dolaze s lopaticama od 110 metara i kapacitetom od 12 do 15 MW. Međutim, što su vjetroelektrane veće, to su postale osjetljivije na pogreške. Veće lopatice će inherentno više skrenuti, što znači da su im potrebne čvršće lopatice, rešetke za smicanje i skuplji materijali. Također, težit će više što stvara više stresa i naprezanja kroz lopatice, bazu i gondolu tijekom svake rotacije.
Broj zahtjeva za osiguranje od vjetroelektrana pao je u prošloj godini, ali su iznosi i ozbiljnost zahtjeva značajno porasli.
Problemi Siemens Gamese
Siemens Gamesa je u lipnju rekao kako će rješavanje problema s kvalitetom na dvije najnovije vjetroelektrane na kopnu stajati 1,6 milijardi eura. Offshore poslovanje Siemensa Gamese suočava se s drugačijim problemima od kopnenih problema, uključujući kašnjenja u izgradnji proizvodnih pogona, kvarove u opskrbnom lancu i nedostatak kvalitetnih komponenti.
Vestas, vodeći svjetski proizvođač turbina, također se bori s isporukom zaostalih narudžbi i očekuje da će se prekidi u opskrbnom lancu nastaviti ove godine.
Istovremeno, vlade su pojačale dražbe i natječaje za dozvole za offshore projekte. Do kraja 2024.godine, Bloomberg New Energy Finance očekuje više od 60 GW ugovora i zakupa offshore vjetroelektrana diljem svijeta.
Problem cijena električne energije na dražbama
Neki stručnjaci za razvoj vjetroelektrana smatraju da je cijena električne energije koja se nudi na dražbama preniska da bi se upustili u nove projekte, s obzirom na probleme industrije s rastućim troškovima. Na nekim su dražbama cijene postale previsoke da bi se tradicionalne elektroprivrede natjecale s velikim naftnim i plinskim tvrtkama. RWE i danski Orsted odustali su od dražbe jer su zabrinuti oko cijene.
Planovi Europske komisije
Europska komisija je u rujnu rekla da će iznijeti paket mjera potpore zbog zabrinutosti za industriju. Planira se ubrzati izdavanje dozvola te poboljšati sustave dražbi diljem Europske unije. Planiraju se usredotočiti i na vještine, pristup financiranju te stabilne opskrbne lance. Europska komisija je rekla da su potrebna ulaganja u elektroenergetsku mrežu od 584 milijarde eura od 2020. do 2030., kako bi se ispunili zeleni ciljevi.
Više informacija možete pronaći u članku dostupnom na linku.
Izvor:
energetika-net.com (Objavljeno: 28. rujna 2023.)
