Kreditni rejting Hrvatske više nije smeće

Rejting agencija Standard & Poor’s podigla je kreditni rejting Hrvatske iz BB plus u BBB minus, odnosno iz najvišeg ispodinvesticijskog rejtinga u najniži investicijski rejting, a izgledi su promijenjeni iz pozitivnog u stabilne, objavila je ta agencija. To je prvi put nakon prosinca 2012. da Hrvatska opet ima investicijski rejting, da joj rejting više nije „smeće“, s tim da ostale dvije agencije i dalje imaju jedan rejting stupanj ispod investicijskog.

“Hrvatski javni dug pada, i to uz umjereni gospodarski rast, makroekonomski rizici vezani za Agrokor su smanjeni, a dodatni fiskalni troškovi vezani za Uljanik bit će vjerojatno niski. Vlada provodi fiskalnu konsolidaciju, državni proračun je u primarnom suficitu i možemo opet dignuti rejting unutar dvije do tri godine ako se pokaže da je hrvatski gospodarski rast otporan na europsko ciklično usporavanje i ako se uklone strukturalne prepreke rastu“, stoji u analizi S&P-a, uz dodatak da je glavni rizik za moguće smanjenje rejtinga vezan za eventualne veće proračunske troškove, čime se, moguće, aludira i na rasplet situacije oko Uljanika.

No, Hrvatska s kreditnim rejtingom BBB minus i dalje stoji uvjerljivo najlošije od svih novih država članica iz srednje i istočne Europe, uz Rumunjsku. Također «osvajanje» rejtinga BBB minus tek je povratak u 1997., godinu, kada je Hrvatska prvi put zatražila i dobila kreditni rejting od te iste agencije Standard & Poor’s.

Istovremeno štednja na hrvatskim računima nikad nije bila viša, u 2018. premašila je 200 mlrd. kuna, te ona brže raste od emisiju kredita na tržištu.
Jedni od razloga su strah od novih kriza ili neodrživog mirovinskog sustava, no dojam je da građani nisu skloni ulagati u svoju zemlju iz razloga raznih negativnih iskustava te visokog oporezivanja.

Državna administracija bi trebala analizirati i te pokazatelje te ponuditi kvalitetnije stimulacije kako bi se cjelokupna investicijska klima poboljšala, a samim time bi se otvorio put za veća inozemna ulaganja.