3009. 2024
Emisije štetnih plinova iz sektora prometa kontinuirano rastu, a EU ulaže velike napore kako bi se smanjile emisije iz ovog sektora. Sektor prometa je u EU u 2019. godini bio je odgovoran za 1/4 emisija CO2.
Udio obnovljivih izvora energije u 2022. godini u sektoru prometa, na razini EU bio je 9,6 %. Europska unija postavila je cilj kojim se želi do 2030. godine postići udio obnovljivih izvora u prometu od 29 %.
Donesenim Nacrtom ažuriranog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Hrvatske, do 2030. godine želi se ostvariti udio obnovljivih izvora u prometu od 21,6 %.
Hrvatska pred izazovom
Međutim, Hrvatska se nalazi pred velikim izazovom. Pitanje je kako s trenutnog udjela od 2,4 % doći do zakonski minimalnih 21,6 % do 2030. godine? Jedna od mogućnosti je primjena zrelih tehnologija koje imaju velike šanse biti primijenjene. Iz ove točke gledišta, elektromobilnost predstavlja zreliju tehnologiju.
Kako do dekarbonizacije prometa?
Izgradnjom infrastrukture za punjenje vozila omogućilo bi prometovanje 70 tisuća električnih vozila.
Poticanjem investicija u segmentu infrastrukture za punjenje vozila koja stoji 150 milijuna eura, do 2030. godine može se omogućiti prometovanje čak 70 tisuća električnih vozila. To čini 5 % udjela u ukupnom broju vozila. Osim toga, doprinosi nominalno skoro 20 % udjela OIE u ukupnoj finalnoj potrošnji.
Izgradnja bolje infrastrukture za alternativna goriva ima dva glavna benefita:
- 1donijet će smanjenje negativnog utjecaja prometa na okoliš,
- 2potaknut će gospodarski razvoj kroz stvaranje novih radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije
Plan za strateški razvoj prometne infrastrukture ima kao prioritete klimatske ciljeve:
- 1smanjenje štetnih emisija u prometu
- 2fokus na željeznicu bez dizel vuče
- 3investicije u infrastrukturu punionica za alternativna goriva i ulaganje u inovacije.
Ključne korake u dekarbonizaciji prometa u Hrvatskoj čini:
Izvor:
Financije.hr (Objavljeno: 10. travnja 2024.)