Hoće li umjetna inteligencija zamijeniti čovjeka?
Umjetna inteligencija je sposobnost računala ili uređaja da oponaša procese ljudskog uma. Upotreba umjetne inteligencije u raznim sektorima poslovanja u posljednjih godina je u porastu, no na to nismo previše obraćali pažnju i nije nas nije zabrinjavalo, sve do pojave Chat GPT-a koji je potaknuo sumnju u stabilnost radnih mjesta mnogih.
Chat GPT je jezični model generiran na umjetnoj inteligenciji koji ima sposobnost razumijevanja ljudskog jezika te odgovaranja na razne upite, čije je odgovore nekad teško razaznati je li ga sastavio čovjek ili pak umjetna inteligencija. Njegovi odgovori temelje se na podacima koji su dostupni na internetu i čine se vrlo uvjerljivim čak i kada nisu točni te je zbog toga potrebno biti na oprezu tijekom njihovih tumačenja.
Zbog toga, nagađa se kako bi Chat GPT mogao zamijeniti poslove pisaca, novinara pa čak i analitičara podataka, računovođa te zaposlenika u službi za korisnike. Međutim, potrebno je imati na umu da iako umjetna inteligencija pomaže u raznim domenama, da je i sam Chat GPT rezultat ljudskog rada. Osim toga, umjetna inteligencija nema sve ljudske osobine.
Razlozi zbog kojih AI neće u potpunosti zamijeniti ljude
Ono što ljude razlikuje od svih ostalih neživih bića su emocije koje nedostaju umjetnoj inteligenciji pa tako poduzeća koja se bave pružanjem usluga svojim klijentima, ne mogu u potpunosti koristiti umjetnu inteligenciju jer ona ne može pokazati empatiju i osjećaje prema kupcima. Isto tako, određeni kupci cijene individualiziran pristup i mnogo interakcije.
Osim toga, umjetnoj inteligenciji nedostaje kreativnost. Iako od AI možemo dobiti određene ideje za izradu nekog zadatka te time skratiti “brainstorming” njezini prijedlozi su generički te utemeljeni na činjenicama. Dakle, upotreba umjetne inteligencije dobra je za pokazivanje smjera, ali nije sigurna vodilja. O njezinim prijedlozima svakako je potrebno kritički razmisliti te svakako doraditi i ubaciti kreativne ideje.
Nadalje, umjetna inteligencija nije prilagodljiva te je ograničena na davanje informacija do određene vremenske točke. Ako se želi da koristi novije podatke potrebno ju je ažurirati. S druge strane, ljudi svakodnevno uče i povezuju stečena znanja i proživljena iskustva. Dakle, uvijek postoji opasnost da su odgovori koje nam je dala umjetna inteligencija zastarjeli, ali i pogrešni.
Nedostatak etike
Isto tako, umjetnoj inteligenciji svakako nedostaje i etika pri odlučivanju. Etičnost se može definirati kao sposobnost rasuđivanja dobra od zla. Unatoč činjenici kako se AI temelji na programiranim pravilima i smjernicama, postoji nedostatak intrinzičnog etičkog razmišljanja te moralne odgovornosti koju posjeduju ljudi. Tako na primjer, umjetna inteligencija pri formiranju svojih odgovora ne uzima u obzir različite perspektive sagledavanja nekog problema, kulturne razlike te dugoročne utjecaje na društvo.
Na kraju, možemo zaključiti kako umjetna inteligencija nikada neće u potpunosti zamijeniti ljude te se ni ne bi trebala natjecati s ljudskim sposobnostima, nego bi im trebala samo pripomoći. Umjetna inteligencija će u budućnosti svakako automatizirati određene repetitivne poslove, na primjer administrativne poslove poput organizacije rasporeda smjena ili godišnjih odmora te u toj sferi “oduzeti” ljudima radna mjesta, ali će isto tako doći do potrebe za novim radnim mjestima.
“Neki ljudi brinu da će nas umjetna inteligencija učiniti inferiornim, ali onda bi svatko pri zdravoj pameti trebao imati komplekse inferiornosti svaki put kad pogleda cvijet.” ~ Alan Kay
