U suradnji s HEP-om i Energetskim institutom Hrvoje Požar, energetski stručnjaci su otkrili na što se najviše isplati grijati te u što se dugoročno isplati uložiti. 

Rat u Ukrajini izazvao je brojne poremećaje na tržištu, od nestašice sirovina do inflacije i rasta cijena energije. Od tada zemlje članice Europske unije aktivno surađuju na rješavanju problema visokih cijena i osiguravanju opskrbe energijom. Ujedno se podiže svijest o energetskoj učinkovitosti koja ima dva osnovna cilja, uštedu za potrošača i zaštitu okoliša.

Kako onda osigurati energetski sigurnu budućnost?

Najvažniji čimbenik je stupanj učinkovitosti tehnologije. On predstavlja odnos između kinetičke energije i ukupne toplinske energije dovedene u prostoriju. Jednostavnije rečeno, stupanj učinkovitosti pokazuje koliko se toplinske energije dobije po 1 kilovatsatu energije iz određenog energenta.

PLIN 

Primjerice standardni kotlovi na prirodni plin imaju stupanj učinkovitosti od približno 0,85 što znači da je s uloženih 1 kWh prirodnog plina s ovom tehnologijom moguće dobiti 0,85 kWh toplinske energije. Stupanj učinkovitosti kondenzacijskih kotlova pak iznosi oko 1,05 što znači da je s uloženih 1 kWh prirodnog plina s ovom tehnologijom moguće dobiti 1,05 kWh toplinske energije. 

Iako su kondenzacijski kotlovi na prirodni plin učinkovitiji od standardnih kotlova, zbog situacije na energetskom tržištu Europska unija sve više razmišlja o postupnom ukidanju grijanja na fosilna goriva, čiji datum još nije jasno definiran. EU budućnost vidi u obnovljivim izvorima energije, među kojima se trenutno najboljim rješenjem u području grijanja prostora smatraju dizalice topline. Stupanj učinkovitosti dizalica topline zrak/voda iznosi oko 3,50, a stupanj učinkovitosti dizalica topline voda/voda čak oko 4,40. No obnovljivi izvori energije u našoj zemlji tek su u početcima.

ELEKTRIČNA ENERGIJA

Mnogi građani Republike Hrvatske griju se na struju, posebice u primorskim dijelovima zemlje. Koriste se ventilatorske grijalice, uljni radijatori na struju i električni konvektori. Navedeni uređaji koriste električnu energiju kao izvor energije i spadaju u elektrootporne grijače s gotovo jednakom učinkovitošću od oko 1. Segment u kojem se mogu ostvariti uštede u odnosu na potrošnju je regulacija. Od navedenih najučinkovitiji su električni konvektori, a najmanje učinkovite ventilatorske grijalice.

Elektrootporno grijanje je svakako znatno manje učinkovito od grijanja na električnu energiju pomoću dizalica topline. Tako je na primjer, za 100 kWh toplinske energije pomoću elektrootpornog grijanja potrebno uložiti isto toliko električne energije, odnosno 100 kWh, dok je korištenjem dizalica topline za istu količinu toplinske energije potrebno uložiti od tri do četiri puta manje električne energije, odnosno od 25 do 33 kWh, ovisno o izvedbi dizalice topline.

Klima-uređaji pomoću kojih se ljudi često griju u priobalju, a koji kao energent koriste električnu energiju, funkcioniraju poput dizalica topline, a energetski su učinkovitije od klasičnih električnih grijalica jer stupanj učinkovitosti klima-uređaja iznosi oko 3,20. 

Financijski je trenutno najisplativije grijanje na cjepanice, dok je elektrootporno grijanje financijski najskuplje.

Dugoročno gledano, grijanje pomoću dizalica topline svakako je optimalno rješenje, kao i proizvodnja električne energije na lokaciji pomoću fotonaponskih sustava. Svakim rastom cijena energenata postaje sve isplativije ulagati u obnovljive izvore energije.

Kod odabira optimalnog sustava grijanja, potrebno je u obzir uzeti značajan broj parametara poput veličine prostora koji se grije, klimatsku zonu, mogućnost prostornog postavljanja opreme, mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije, energetske karakteristike izolacije na zgradi ili kući, ugodu u prostoru i slično. 

Sama izolacija donosi velike uštede. Primjerice obiteljska kuća na kontinentu, starije gradnje, za grijanje na prirodni plin putem standardnog toplovodnog kotla troši 21.812 kilovat sati toplinske energije, što je prema trenutnim cijenama 12.389 kuna, dok ista ta kuća s debljinom izolacije od 12 centimetara troši oko 3,5 puta manje. No, za grijanje iste takve kuće pomoću dizalica topline izvedbe zrak/voda, koje kao energent koriste električnu energiju, utrošili bismo 5677 kilovat sati električne energije što je 6.813 kuna, a kada bismo istu takvu kuću, s izolacijom od 12 centimetara, grijali pomoću dizalica topline, utrošili bismo tek 1595 kilovat sati električne energije.

__________________

S obzirom na dugoročne benefite, fosilna goriva treba izbjegavati zbog njihova kratkog vijeka i njihova negativnog utjecaja na klimatske promjene te, naravno, procjene da će cijene fosilnih goriva nastaviti rasti.

S druge strane, dizalice topline, osobito u kombinaciji s fotonaponskim sustavima, najučinkovitiji su izbor tehnologije za grijanje prostora, kućni budžet i očuvanje okoliša, no to podrazumijeva i veća financijska ulaganja.

Više informacija možete saznati u članku dostupnom na linku.