GO-TO područja za brži razvoj solara

Solarna energija obara rekorde u svijetu i Europi. Put do 2050. godine popločan je solarnom energijom, svjetska i europska istraživanja jasno pokazuju kako solarna energija može omogućiti najbrži put k energetskoj samodostatnosti. Cilj je to koji Europa želi postići i prije 2050. godine, a kojemu užurbano teži zbog energetske krize i rata u Ukrajini.

Prošle godine je globalno dosegnuto 1 TW solarnih instalacija. Ovakav rast je nevjerojatan, pogotovo budući da smo prije samo 20 godina imali tek 2 GW instaliranih solarnih kapaciteta, a koji su u roku 20 godina porasli na 1000 GW.

Prošle je godine u Europi instalirano 40 GW solara, a Njemačka, Španjolska i Poljska razvile su najviše solara. Sunčana Hrvatska, koja ima puno veću insolaciju od Njemačke i Poljske, nalazi se na samom dnu ljestvice instaliranih solarnih kapaciteta u Europi.

Solarni kapaciteti

Prema statističkim podacima s kraja 2022. godine, Poljska, koju većina doživljava hladnom i bez mnogo sunca, je na trećem mjestu prema rastu godišnjih solarnih instalacija. Slijede ju Nizozemska i Francuska, iako se situacija brzo mijenja. No, već je u prvom kvartalu ove godine Italija pretekla Francusku i sad je na petom mjestu.

Iako dosegnuti 1 GW solarnih instalacija nije jednostavno, lani je u Europi čak 10 zemalja prešlo tu granicu. SolarPower Europe predviđa kako će Hrvatska do 2026. godine prijeći granicu od 1 GW.

Kada se pogleda ukupna instalirana snaga za 2022. godinu, Europa je imala 200 GW, a svi pokazatelji upućuju na daljnji snažan rast. SolarPower Europe ove godine očekuje oko 54 GW solarnih instalacija, no moguć je i rast do 60 GW novih solara.

Plan REPowerEU

Europska komisija snažno se zalaže za razvoj obnovljive energije. Solarna je energija nekad bila samo obnovljivi izvor energije u koji treba ulagati, no sada je zbog svog snažnog potencijala rasta dobila status središnje tehnologije za energetsku tranziciju. Čak i plan REPowerEU predstavljen u svibnju 2022. godine sadrži solarnu strategiju, kojim se nastoje poduzeti sve potrebne mjere za osiguranje energetske samodostatnosti i što brže smanjenje ovisnosti o ruskim energentima.

U planu su predstavljena Go-to područja za koja se smatra da su najefikasnija za proizvodnju zelene energije te pomoću kojih Europska unija do 2030. godine želi proizvesti mnogo više domaće, čiste, zelene energije.

Europska komisija također je povećala i projekcije rasta za solarnu energiju, koja je bila dosta niska. Sada je plan razviti 750 GW solara do 2030. godine, odnosno 400 GW do 2025. godine.

Izdavanje dozvola za solarne elektrane

Nažalost, projekti obnovljivih izvora energije ne razvijaju se brzo te da se posvuda u EU dugo čeka na izdavanje potrebnih dozvola. Od predaje početne dokumentacije do puštanja projekta u rad može proći i do 10 godina. Ni Hrvatska tu nije iznimka. Europska statistika pokazuje da smo u samom vrhu, na trećem mjestu u EU po administrativnim preprekama, a po izdavanju dozvola za vjetroelektrane najlošiji u EU.

GO-TO područja

Najjednostavnije rečeno, GO-TO područja su posebne lokacije na kopnu ili moru koje bi države članice Europske unije odredile pogodnima za brzu izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. To su područja sa smanjenim rizicima za okoliš te bi zato ondje trebalo provoditi jednostavnije postupke izdavanja dozvola u roku od godine dana.

GO-TO područja, odnosno zone ubrzanog razvoja, predstavljaju razuman i proaktivan pristup razvoju solarnog energetskog potencijala u Republici Hrvatskoj.

Razvoj ovih zona ozbiljan je planerski alat za državu i pruža veliku pomoć investitorima u obnovljive izvore energije. Njima se ubrzava energetska tranzicija u Hrvatskoj, olakšava usklađivanje s dogovorima i zahtjevima Europske unije i Europske komisije te poboljšava status Hrvatske u Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC).

Također, omogućuju uspostavu nisko-ugljičnog gospodarstva i smanjuju ili potpuno isključuju potrebu za uvozom električne energije.

Koja bi područja u Hrvatskoj mogla biti Go-to zone?

Hrvatska ima oko 125.000 hektara neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta. Ako bi se solarne elektrane od 0.8 MW izgradile na svakih 10 hektara, to bi na području od 125 000 hektara moglo rezultirati solarnim instalacijama od 100 GW, što višestruko premašuje dosadašnje ukupno instalirane kapacitete obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj koji iznose od 1,5 GW.

Velika je vjerojatnost da nije svih 125.000 hektara pogodno za izgradnju projekata obnovljivih izvora energije.

Za brzi razvoj projekata obnovljivih izvora energije moguće je iskoristiti i industrijska područja. Hrvatska ima 246 gospodarskih zona koje zauzimaju površinu od 17.000 hektara.

Go-to područja u EU

Hoće li EU proglasiti razvoj Go-to područja zakonskom obvezom još nije poznato. Svaka zemlja članica do 2025. godine trebala bi definirati svoja Go-to područja te do 2027. početi s gradnjom projekata obnovljivih izvora energije na njima.

Izvor:
Slobodna Dalmacija (Objavljeno: 28. lipnja 2023.)
OIE (Objavljeno: 20. studenog 2022.)