Energetska učinkovitost u poljoprivredi

Energetski učinkovita proizvodnja hrane strateški je važna za svaku zemlju. Hrvatska ima velike prirodne potencijale, ali ih ne koristi dovoljno. Prepoznajući potrebu za snažnijim razvojem i dobrobiti koju suvremena hrvatska poljoprivreda može ostvariti u suradnji s domaćom proizvodnjom energije, Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) potpisali su sporazum o suradnji.

Poljoprivreda je prostorno najšire rasprostranjena djelatnost, ali i velik potrošač energije i energenata. Njihova proizvodnja unutar poljoprivrednih gospodarstava omogućila bi poljoprivrednicima sigurnu i isplativu energetsku opskrbu, a time im i povećala konkurentnost. U okolnostima energetske krize i velike konkurencije na poljoprivrednom tržištu to je ključan korak za ekonomsku, ali i ekološku održivost. U mnogim je zemljama to dobra praksa koja pokazuje odlične rezultate, vrijeme je da zaživi i u Hrvatskoj.

Jedan od važnih ciljeva OIEH je informirati i educirati poljoprivredne proizvođače o dobrobitima koje im obnovljivi izvori energije mogu donijeti, surađivati s njima i omogućiti im sudjelovanje u takvim projektima.

To se može postići kroz razne projekte:

• solare koji štite usjeve od ekstremnih vremenskih prilika i ujedno proizvode energiju,
• povećanjem prinosa pri upotrebi digestata koji je nusproizvod rada bioplinskih postrojenja i vrijedno organsko gnojivo,
• vlastitom proizvodnjom energije kojom se napajaju sustavi za navodnjavanje,
• grijanje staklenika,
• hlađenje skladišta i druge poljoprivredne potrebe,
• stvaranjem dodatnog prihoda te dodatne vrijednosti prema principima kružnog biogospodarstva.

Hrvatska poljoprivredna komora kroz suradnju s gospodarskim udruženjem OIEH, započet će edukacije te pružanje informacija poljoprivrednicima koji su sve više svjesni da su obnovljivi izvori energije, njihovi do sada i budući instalirani kapaciteti za proizvodnju energije, jedan od načina da svoj dohodak povećaju.

U mnogim državama je suradnja OIE i poljoprivrede poznata i dobra praksa. To je prirodna simbioza koju primjenjuju mnoge države, zašto ne bi i Hrvatska? Potrebno je sagledati sve njezine benefite i početi je razvijati. Kao dio suradnje OIEH i HPK planiraju edukativne radionice, konferencije i institucionalne aktivnosti kako bi podijelili najnovije znanstvene i stručne rezultate te primjere dobre prakse. Hrvatska ima ogroman potencijal za zajedničko djelovanje poljoprivredne i energetske proizvodnje i ne treba zaostajati za drugima.

S agrosolarima ne moramo birati između solarne energije i proizvodnje hrane. Akademsko istraživanje pokazuje da se solarni paneli ne natječu s agrikulturama za svjetlost i mogu pomoći u zaštiti usjeva od utjecaja klimatskih promjena.

Prepreke većoj primjeni agrosolara uključuju troškove i duže vrijeme izdavanja dozvola.

Trebamo zemljište za usjeve i obnovu bioraznolikosti, te zemljište za instalacije obnovljive energije dok se svijet odvikava od fosilnih goriva. U isto vrijeme, globalni poljoprivredni sustavi nikad nisu bili toliko veliki kao što su klimatske promjene. Postoji li način da se pomire ovi naizgled suprotstavljeni zahtjevi?

Izbor između poljoprivrednog zemljišta i energije je pogrešan. Mora postojati promišljen dizajn, a istraživanja pokazuju da mogu koegzistirati, pa čak i stvoriti uzajamnu korist.

Najbolji uvjeti za solarne panele upravo su oni uvjeti koji su najbolji za poljoprivredne usjeve. Ključno je da se solarni paneli i agrikultura ne natječu za istu dostupnu svjetlost, jer oboje koriste različite frekvencije spektra vidljive svjetlosti.

Dok bi skladištenje energije, poput baterija, bilo potrebno, korištenje samo 1% zemljišta pod usjevima za agrosolarne sustave moglo bi nadoknaditi globalnu potražnju za energijom.

Istraživači diljem svijeta istražuju uzgoj svega, od grožđa i malina do krumpira i pšenice ispod i između fotonaponskih panela (vertikalni solarni paneli). Ovce će ponajprije pasti na poljima gdje hladovinu nude solarni paneli, janjad koja se hranila ispod solarnih panela udebljala se jednako kao i ona na otvorenim poljima, a u kasno proljeće trebalo im je manje vode. Cvjetanje divljeg cvijeća kasni ako se uzgaja ispod solarnih panela, osiguravajući hranu za oprašivače kasno u ljeto, kada obično nedostaje cvjetova. Dakle, čak i jednostavno livadsko stanište ispod solarnih panela može pomoći poljoprivredi i bioraznolikosti podržavajući oprašivače.

Solarni paneli mogu pomoći u zaštiti usjeva od ekstremnih temperatura i smanjiti potrošnju vode. S druge strane, aktivnost biljaka pomaže u hlađenju ploča. Oni su poput bilo kojeg drugog elektroničkog uređaja, postaju učinkovitiji kako postaju hladniji – tako da to može biti istinski simbiotski odnos.

U Europi je najavljen niz projekata, a EU je postavila nove ambiciozne ciljeve za solarnu energiju kao dio svojih napora da se odmakne od uvoza ruskog plina. Glavni poticaj su krovovi, ali ciljano je i višestruko korištenje prostora, poput agrosolara.

Izvor:
Reuters (Objavljeno: 20. ožujka 2023.)
OIE (Objavljeno: 11. travnja 2023.)