Bura uništila solarnu elektranu u Zatonu Obrovačkom

Na području Zatona Obrovačkog u Zadarskoj županiji, jaka bura nedavno je uništila jednu od najvećih solarnih elektrana u Hrvatskoj. Elektrana, smještena na prostoru bivše tvornice glinice, bila je snage 5 MW, prostirala se na 14,5 hektara i trebala je osiguravati električnu energiju za oko 3.500 kućanstava. Snažni vjetrovi preokrenuli su panele, iskrivili konstrukciju i prekinuli proizvodnju, čime je elektrana pretrpjela značajne štete.

Ovaj događaj otvorio je važno pitanje: koliko su solarni projekti prilagođeni specifičnim klimatskim uvjetima podvelebitskog kraja, poznatog po snažnim burama? Stručnjaci naglašavaju potrebu za kvalitetnim inženjerskim rješenjima koja će osigurati otpornost konstrukcije i održivost projekta u izazovnim vremenskim uvjetima.

Osim jakih vjetrova poput bure, koja može fizički uništiti solarne panele i njihovu nosivu konstrukciju, solarne elektrane suočavaju se i s drugim vremenskim izazovima:

Bura koja je poharala solarnu elektranu bila je iznimne snage, s brzinama vjetra koje u ovom području često prelaze 200 km/h. Takvi uvjeti stvaraju ogroman pritisak na panele i konstrukciju, što može dovesti do njihovog fizičkog oštećenja ili potpunog odvajanja od temelja. Specifična topografija podvelebitskog kraja dodatno pogoršava situaciju, jer uski kanjoni mogu povećati brzinu i intenzitet vjetra.

Neki od glavnih razloga za uništenje elektrane uključuju:

Loša otpornost konstrukcije često je ključni problem. Ako nosači, sidrenje ili aerodinamički dizajn nisu prilagođeni lokalnim uvjetima, elektrana postaje ranjiva. Uz to, nedostatak preventivnih mjera, poput ojačanih materijala ili sustava za automatsko prilagođavanje panela, doprinosi većoj osjetljivosti na vremenske nepogode.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Hrvatska radiotelevizija (@hrvatska_radiotelevizija)

Solarne elektrane i solarni paneli nezaobilazni su dio moderne energetske tranzicije, ali njihova otpornost na vremenske nepogode često predstavlja izazov. Olujni vjetrovi, tuča, ekstremne temperature i druge prirodne sile mogu prouzročiti značajnu štetu, posebno u klimatski zahtjevnim područjima poput podvelebitskog kraja. Iako je nemoguće potpuno eliminirati rizike, postoje brojni načini na koje se solarni sustavi mogu zaštititi, produžiti njihov vijek trajanja i povećati otpornost.

Kvaliteta materijala i nosivih struktura ključna je za otpornost solarnih sustava. U klimatski zahtjevnim područjima, poput podvelebitskog kraja, konstrukcije se trebaju izrađivati od čvrstih materijala otpornijih na koroziju i mehanička oštećenja. Paneli s okvirima od kaljenog stakla i aluminija mogu podnijeti udarce tuče, dok niži profili konstrukcija smanjuju izloženost jakim vjetrovima.

Također, sidrenje u čvrste temelje i aerodinamički dizajn smanjuju rizik od oštećenja. Na područjima gdje je bura izrazito snažna, postavljanje panela pod kosim kutom može omogućiti bolji protok zraka i smanjiti otpor vjetru.

Moderna tehnologija omogućila je razvoj sustava koji panelima pružaju dodatnu zaštitu. Automatski sustavi za sklapanje, primjerice, povlače panele u zaštitni položaj u trenutku kada vremenski senzori otkriju nepogodne uvjete, poput snažnog vjetra ili tuče. Ovo rješenje posebno je korisno na područjima poznatim po naglim vremenskim promjenama.

Osim toga, koriste se i posebni zaštitni premazi koji povećavaju otpornost panela na vodu, prašinu i mehanička oštećenja. Ovi premazi dodatno smanjuju mogućnost korozije i produžuju učinkovitost solarnih ćelija.

U Hrvatskoj, do sada nisu zabilježeni primjeri korištenja automatskih sustava za sklapanje solarnih panela. Hrvatska solarna industrija često se oslanja na klasične statične sustave, dok su napredne tehnologije, poput automatskih sustava za zaštitu, rijetke zbog visokih troškova implementacije i relativno manje učestalosti ekstremnih vremenskih nepogoda u usporedbi s nekim drugim dijelovima svijeta.

Dok vjetrovi i tuča najčešće izazivaju fizička oštećenja, ekstremne temperature i klimatske promjene mogu smanjiti učinkovitost i pouzdanost solarnih sustava. Visoke temperature uzrokuju pregrijavanje panela, što rezultira manjom proizvodnjom energije, dok niske temperature mogu oštetiti električne spojeve. Rješenje za ovaj problem su materijali otporni na temperaturne promjene, kao i sustavi za hlađenje panela tijekom ljetnih mjeseci.

Snijeg i led predstavljaju dodatni izazov, posebno na visokim nadmorskim visinama. Osim što blokiraju sunčevu svjetlost, mogu dodatno opteretiti nosive konstrukcije. U takvim uvjetima, solarni sustavi često se postavljaju na povišene konstrukcije kako bi se smanjilo nakupljanje snijega i omogućilo njegovo lakše otapanje.

Jedan od najboljih načina zaštite solarnih elektrana je pažljiva analiza lokacije prije početka gradnje. Odabir manje izloženih područja, poput dolina zaštićenih od vjetra, može smanjiti rizik od vremenskih nepogoda.

Redovito održavanje također igra ključnu ulogu u prevenciji šteta. Periodični pregledi omogućuju brzo otkrivanje oštećenja i zamjenu dijelova prije nego što problem postane ozbiljan. Nadalje, osiguranje elektrana protiv prirodnih nepogoda financijski štiti investitore i pruža sigurnost za dugoročnu održivost projekata.

Zaštita solarnih elektrana od nepovoljnih vremenskih uvjeta zahtijeva kombinaciju kvalitetnih materijala, pametnog dizajna, napredne tehnologije i pažljive pripreme. Iako priroda uvijek nosi određene rizike, njihovo smanjenje moguće je uz pravilno planiranje i održavanje.

Solarna energija ostaje ključan dio zelene budućnosti, ali njezina uspješna implementacija zahtijeva prilagodbu specifičnim klimatskim izazovima svake lokacije. Ulaganjem u otpornost sustava, ne samo da se štiti infrastruktura, već se osigurava i pouzdana opskrba obnovljivom energijom za generacije koje dolaze.