Revolucija zelenih vještina ima potencijal transformirati radne živote na isti način na koji je to učinio uspon Interneta i digitalne povezanosti, ali ne prepoznajemo razmjere potrebnih promjena. Zemlje diljem svijeta postavile su ambiciozne ciljeve za postizanje neto nule do 2050. godine što zahtijeva seizmičke promjene u globalnim gospodarstvima i industrijama kako bi se promijenio način upravljanja, ali i života uopće. Paralelno, i vlade i kompanije ozbiljno traže kako ovu zelenu tranziciju pokrenuti još brže. Tu će ključni ulogu odigrati zelena radna mjesta.

Zelena radna mjesta

Zapošljavanje za zelene poslove nadmašilo je ukupnu stopu zapošljavanja na globalnoj razini i to čak četiri godine zaredom. Riječ je o poslovima poput analitičara održivosti, stručnjaka za održivost te menadžmenta održivosti, koji se nalaze na LinkedInovim popisima najbrže rastućih radnih mjesta.

No, revolucija zelenih poslova ne tiče se samo menadžmenta. Naprotiv, tu spadaju i inženjeri koji mogu izgraditi i voditi vjetroelektrane, solarne elektrane i slične projekte, ili konkretne primjene zelenih vještina u vođenju poslovanja – od financija pa nadalje.

Kakve vještine se traže?

Dok je globalna potražnja za zelenim vještinama porasla za 40% od 2015. godine, samo 13% radne snage zapravo posjeduje vještine koje organizacije trebaju i žele. U tom je kontekstu vidljivo da kao društvo ne napredujemo dovoljno brzo, odnosno nemamo dovoljan broj stručnjaka s vještinama koje su nam potrebne kako bi ispunili ambiciozne klimatske ciljeve. Većina zelenih vještina koristi se u poslovima koji se tradicionalno ne smatraju zelenima, kao što su upravitelji voznih parkova, znanstvenici koji obrađuju podatke ili zdravstveni radnici.

Izvor:
Green.hr (Objavljeno 21. svibnja 2023.)