Bacanje hrane – ozbiljan društveni problem

By Published On: 14 studenoga, 2024Kategorija: HranaTags:
Bacanje hrane – ozbiljan društveni problem

Socijalna nejednakost postoji u svakoj zemlji, a jedan od čimbenika koji joj doprinosi jest bacanje hrane. Iako Hrvati u Europskoj uniji ne prednjače po bacanju hrane, potrebno je pobrinuti se da se smanji otpad u kućanstvima. Hrvatskoj je isplaćeno 1,84 milijuna eura bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) za smanjenje otpada od hrane.

Povećanje socijalne nejednakosti zbog bacanja hrane

Bacanje hrane predstavlja važan društveni, ekološki i ekonomski problem. Ovaj problem se očituje na više razina:

  • Socijalne posljedice: Bacanje hrane pridonosi socijalnim nejednakostima jer mnogi ljudi žive u uvjetima siromaštva i gladi, dok se istovremeno troše vrijedni resursi.

  • Ekološki utjecaj otpada od hrane: Bacanje hrane negativno utječe na okoliš i potiče klimatske promjene, osobito kada otpad završava na odlagalištima gdje se razgradnjom oslobađaju staklenički plinovi.

  • Ekonomski trošak: Bacanje hrane znači i trošenje resursa poput vode, zemlje i energije, koji su potrebni za proizvodnju i distribuciju hrane.

Iako Hrvatska nije pri samom vrhu EU u bacanju hrane, kućanstva proizvode čak 76% ukupnog otpada od hrane. Taj postotak je viši od prosjeka EU (53%) i globalnog prosjeka (61%). S obzirom na to da svaki peti Hrvat živi na rubu siromaštva, smanjenje otpada od hrane može pridonijeti i smanjenju socijalnih razlika u zemlji.

Najveći dio otpada od hrane generiraju kućanstva

U Hrvatskoj se baci preko 286.000 tona hrane, a najveći dio otpada proizvedu kućanstva. Unatoč tome što Hrvatska ima relativno nisku razinu otpada od hrane po glavi stanovnika (71 kg), potrebno je dodatno raditi na smanjenju otpada u domaćinstvima kroz strategije za smanjenje otpada od hrane.

Strategije mogu uključivati:

  • Planiranje obroka: Osmišljavanje tjednog jelovnika kako bi se smanjila mogućnost nepotrebnog kupovanja.

  • Kreativno iskorištavanje ostataka hrane: Kuhanje obroka od ostataka hrane smanjuje količinu otpada.

  • Pravilno skladištenje namirnica: Korištenje pravilnih metoda čuvanja hrane, kako bi se smanjio rizik kvarenja namirnica.

Otpad od hrane po državama EU (2024)

Inicijative za smanjenje otpada od hrane

U 2023. godini sklopljen je dobrovoljni sporazumZajedno protiv otpada od hrane”, kojeg je potpisalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te 44 potpisnika iz različitih sektora, uključujući proizvođače i prerađivače hrane, trgovce, ugostitelje, predstavnike znanstvene zajednice, jedinice lokalne i regionalne samouprave, te neprofitne organizacije.

Cilj ove inicijative je suradnja svih dionika u društvu kako bi se smanjio otpad od hrane kroz zajedničke akcije i odgovorno upravljanje resursima. U okviru NPOO, Hrvatskoj je isplaćeno 1,84 milijuna eura bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banaka hrane, čime se potiče doniranje hrane umjesto njenog bacanja.

Rezultati doniranja hrane

U 2023. godini donirano je oko 1.800 tona hrane, što predstavlja porast od 19% u odnosu na 2022. godinu. Ove donacije pokazuju pozitivan pomak prema smanjenju otpada od hrane i podršci onima kojima je pomoć potrebna.

Uloga građana i edukacija mladih

Svatko od nas trebao bi biti svjestan količine hrane koja se svakodnevno baca. Edukacija građana o pravilnim metodama kupovine i čuvanja namirnica, posebno među mlađim generacijama, važna je za postizanje dugoročnih ciljeva.

Mlađe generacije igraju ključnu ulogu u ostvarivanju održivog razvoja i odgovornijeg ponašanja prema hrani. Kroz edukaciju u školama i zajedničke inicijative, mladima se pruža prilika da usvoje ekološki odgovorno ponašanje koje će smanjiti otpad u budućnosti.