210. 2024
Agrosunčane elektrane na poljoprivrednim zemljištima
2023. godina smatra se najtoplijom godinom u proteklih 125 000 godina, a posljedice koje globalno zatopljenje nosi tek dolaze. Zbog toga, nužno je upotrebu fosilnih goriva što prije zamijeniti proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, a potrebno je i povećati njezine kapacitete.
Jedan prijedlog rješenja problema predstavljaju agrosunčane elektrane, odnosno agrosolari. Agrosolari se postavljaju na poljoprivredna zemljišta, a dobrobiti su dvojake: istovremena proizvodnja hrane i proizvodnja energije.
Zakonske odredbe vezane uz agrosolare
Hrvatska je tek počela razvijati agrosolarne elektrane. Prema zakonu, agrosolari se mogu postaviti na sve poljoprivredne površine koje su upisane u ARKOD kao površine uzgoja trajnih nasada ili površine na kojima se uz postojeći prostor farme, staklenika ili plastenika postavljanjem agrosunčanih elektrana provode poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednoga zemljišta.
Drugim riječima, agrosunčane elektrane primarno služe za provođenje postojeće poljoprivredne djelatnosti, a sekundarna funkcija im je proizvodnja električne energije.
Agrosunčane elektrane – spas u poljoprivredi?
Najvećom prednošću agrosunčanih elektrana smatra se zaštita poljoprivrednih kultura od vremenskih neprilika. Naime, paneli omogućuju djelomično pokrivanje poljoprivrednih nasada čime se pruža zaštita biljnih kultura od jakog vjetra, regulira se količina oborina koje dolaze na tlo, usmjerava se ili akumulira višak kišnice za sušna razdoblja te djeluje kao zaštita od tuče.
Isto tako, agrosolarima se ostvaruje djelomično zasjenjenje biljaka u razdobljima jakog sunčevog zračenja.
Poljoprivredne kulture pogodne za primjenu agrosolara
Agrosolari omogućuju neometan rast poljoprivrednih kultura te donose stabilne urode, a proizvodnja električne energije smatra se dodatnim prihodom.
No, nisu sve poljoprivredne površine pogodne za razvoj agrosunčanih elektrana, a nemaju sve niti mogućnost priključenja na mrežu.
Moguće prepreke predstavljaju plodoredi koji ograničavaju postavljanje agrosolara kod ratarskih i povrćarskih kultura. Najprikladnije poljoprivredne grane za primjenu agrosolara su vinogradarstvo, voćarstvo, uzgoj aromatičnog i ljekovitog bilja, ribnjačarstvo te stočarstvo. Tu agrosolari mogu poslužiti i kao sjenice za zaklon stoke od sunca, ali mogu pružati zaštitu pašnjacima od jakog sučevog zračenja.
Specifičnosti poljoprivrednih područja
Uvjeti za postavljanje agrosolara ovise o poljoprivrednoj kulturi, tlu i uvjetima. Svako poljoprivredno tlo je specifično. Primjerice, tlo u Dalmaciji nije isto kao ono u Slavoniji zbog čega se svakom projektu treba pristupati individualno.
U dogovoru između investitora i poljoprivrednika donosi se odluka o tipu agrosunčane elektrane koja će se instalirati.
Kako razviti agrosunčanu elektranu na vlastitom zemljištu?
Postoji više opcija kako razviti agrosunčanu elektranu na vlastitom zemljištu. Instalaciju može financirati samostalno ili pak može dati zemljište investitoru u najam koji će postaviti agrosolare pri čemu investitor i vlasnik zemlje potpisuju dugogodišnji ugovor.
Važna uloga agrosunčanih elektrana
Prema Pariškom sporazumu obveza Hrvatske smanjiti je emisiju stakleničkih plinova kako bi se zaustavio rast globalne temperature mnogo ispod 2 °C, po mogućnosti na 1,5 °C.
Kako bi se ostvario navedeni cilj, potrebno je zamijeniti energiju iz fosilnih izvora s energijom iz obnovljivih izvora, poput Sunca pa bi agrosunčane elektrane mogle imati presudan utjecaj u dekarbonizaciji Hrvatske. No, dobrobit agrosunčanih elektrana predstavlja i zaštita poljoprivrednih kultura stoga uzgoj poljoprivrednih kultura postaje sigurniji posao.
Izazovna budućnost za poljoprivrednike
Agrosunčane elektrane zbog sve izraženijih klimatskih promjena mogle bi postati budućnost poljoprivrednih zemljišta najugroženijih područja u Hrvatskoj. Hrvatska je među tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih prilika u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Suše u ljetnim mjesecima najveći su pojedinačni uzrok štete u hrvatskoj poljoprivredi, a od 2013. do 2016. godine prouzročile su gubitke od ukupno 400 milijuna eura.
Procjenjuje se da će se zbog klimatskih poremećaja prinosi poljoprivrednih usjeva u Hrvatskoj smanjiti za 3 – 8% do 2050. godine, a već sada su vidljive promjene fenoloških faza voćarskih i povrtlarskih kultura. Vegetacija počinje ranije i traje kraće, što rezultira smanjenju ukupnih prinosa.
Nedostatak vlage u tlu i povišene temperature zraka bit će dva ključna problema u borbi poljoprivrede protiv klimatskih promjena, a predviđa se da će najveće štete pretrpjeti poljoprivreda i slatkovodni uzgoj ribe.
Utjecaj solara na tlo i biljke
Agrosunčane elektrane predstavljaju novi način proizvodnje električne energije gdje se istovremeno pruža zaštita poljoprivrednih usjeva i uzgoja riba u akvakulturi. Projekte agrosunčanih elektrana potrebno je promatrati kao agrotehničku mjeru djelomičnog zasjenjenja kultura koje rastu na trajnom nasadu.
No, potrebno je brinuti o negativnim utjecajima na tlo i biljke. Bilo bi poželjno da agrosunčani sustavi budu opremljeni sustavom za praćenje stanja tla i mikroklimatskih uvjeta ispod solarnih panela te utjecaj tih uvjeta na poljoprivredne nasade i okoliš. Praćenje bi se trebalo provoditi do 5 godina nakon ugradnje sustava.
Rast interesa za agrosolarima
Interes za agrosunčanim elektranama u Hrvatskoj raste, što je bio motiv izrade Studije o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture. Financirana od strane Europske banke za obnovu i razvoj, a provedena je s ciljem pružanja odgovora na najvažnija pitanja oko razvoja agrosunčanih elektrana.
Nakon objave studije, OIEH su od poljoprivrednika i investitora primili mnogo zahtjeva za detaljnijim pojašnjenjem procesa pokretanja agrosunčanih elektrana. Neka od najčešćih pitanja bila su pitanja o izdavanju dozvola, veličini i isplativosti agrosunčane elektrane, pronalasku investitora, zaštiti poljoprivredne proizvodnje, pa čak i o pokretanju novih djelatnosti u sklopu kojih bi se razvila agrosunčana elektrana.
Iz OIE su vrlo zadovoljni zbog buđenja interesa za agrosolarima te planiraju organizirati radionice i okrugle stolove u sklopu kojih će se dodatno pričati o ovim temama.
OIEH je pokrenuo suradnju s različitim udruženjima iz Europe kako bi iz njihovih iskustava domaći poljoprivrednici i zakonodavci mogli čuti iskustva te iz njih izvući najbolja rješenja koja bi se mogla primijeniti u Hrvatskoj. Međutim, potrebno je dodatno razviti pravilnike i podzakonske akte koji bi definirali pravila važna za razvoj ovih elektrana, kao i sustave kontrole, kojima bi bili podložni. Isto tako, radionice i okrugli stolovi i novi susreti s poljoprivrednicima svakako su nužni i korisni.
Potencijal agrosolara u Hrvatskoj
Potencijal agrosunčanih i akvasunčanih elektrana u Hrvatskoj je velik. Istraživanja su pokazala da bi Hrvatska postavljanjem agrosolara na samo 5% poljoprivrednih zemljišta mogla imati do 4700 MW solarnih instalacija, dok trenutni instaliran kapacitet iznosi 417 MW.
Osim toga, plutajućim solarnim elektranama u postojećoj slatkovodnoj akvakulturi omogućuje se dostizanje potencijala i godišnje proizvodnje od više od 16 000 tona, što je 4 puta više u odnosu na proizvodnju posljednjih desetljeća u Hrvatskoj.
Izvori:
Index.hr (Objavljeno: 01. lipnja 2023. )
Lider Media (Objavljeno: 20. srpnja 2023.)
HRT Vijesti (Objavljeno: 06. rujna 2023.)
OIE HRVATSKA (Objavljeno: 12. listopada 2023.)
Glas Koncila (Objavljeno: 10. prosinca 2023.)