Kako nastaviti sa poslovnim aktivnostima nakon COVID-19 krize i prateće recesije

  • Home
  • Blog
  • Blog
  • Kako nastaviti sa poslovnim aktivnostima nakon COVID-19 krize i prateće recesije

S obzirom da je krajem prvog kvartala 2020. godine većinu zemalja svijeta zatekla neočekivana i neplanirana situacija koja je ostavila dubok trag na globalna ekonomska kretanja, a posredno i na socijalne aktivnosti, svakim danom sve je veća zabrinutost za budućnost koja kuca na vrata te postavlja pitanja „kako i na koji način nastaviti dalje s poslovnim aktivnostima“?

Velik broj industrija doživjele su gubitke i tektonske promjene te će niz godina biti potreban kako bi se vratili na razine 2020. godine. Egzistencijalni upitnik stoji „nad glavama“ velikog broja industrija te njihovoj mogućnosti generiranja dodatne vrijednosti.

Uz gospodarske gubitke, većina poslodavaca i zaposlenika iskusili su i osobne gubitke, što kroz smanjenu aktivnost, pad prihoda i profitabilnosti, ali posljedično i kroz gubitak radnih mjesta.

Samim time i države su se suočile s pojačanim pritiskom na socijalne transfere te interventne mjere usmjerene prema gospodarstvu zbog lockdowna.

Sve navedeno postale su nezaobilazne i svakodnevne teme.

Poruka koju je potrebno izvući stoga je potpuna revizija:
  1. Radnog mjesta i mjesta obavljanja istog
  2. Industrija koje imaju priliku za daljnji razvoj
  3. Kompetencija
  4. Navika potrošača

Iako neke industrije i dalje imaju aktivnost na zavidnoj razini, postoji realna bojazan da takvu aktivnost neće biti moguće zadržati na istom nivou (građevina, trgovina, određene uslužne djelatnosti itd.). Samim time, za dio industrija očekuje se potpuni povratak na stare razine, dok će dio njih biti suočen s padom ili pak nestajanjem s tržišta. Razlog je vraćanje ljudi starim navikama (putovanja, socijalizacija, pohađanje evenata i sl.), dok će ljudi s viškom kapitala u jednom trenutku, zbog smanjene aktivnosti ili realiziranih projekata, zaustaviti investicije te će eventualni višak bogatstva zadržati u tom obliku. Tomu je pak razlog moguće smanjenje potražnje za dugoročnim investicijama jer će se osobna primanja smanjiti na globalnoj razini, a dio bogatog stanovništva svoje bogatstvo će zadržati ili pak povećati.

Ono što je možda i najvažnije za promotriti, s obzirom da se gospodarstvo u pravilu brzo i efikasno prilagođava novonastalim situacijama i izazovima, jest kako će se države kao institucionalni okvir postaviti – hoće li biti kvalitetan pokretač ili podrivač oporavka.

Ono što možemo nazvati „dobrim u zlu“ jest da se zbog izazova koji su nas zatekli sve jasnije očituju „slabe karike“ i ostale „nefunkcionalnosti i nelogičnosti“ unutar državnih sustava. Također, vrlo je lako detektirati devijacije s obzirom da će dio stanovništva, koji je naj pogođeniji pandemijom, tražiti odgovore i razloge zbog kojih su neki dijelovi sustava jako pogođeni, a zbog kojih su neki dijelovi poput „izoliranih otoka“ koji ne osjećaju posljedice globalne pandemije i lockdowna. Pod povećalom će također zasigurno biti i društveno gospodarenje bogatstvom i resursima. Nadamo se da će se, kako u realnom, tako i u javnom sektoru, više promišljati o vlastitoj svrsishodnosti, efikasnosti pojedinih segmenata poslovanja te općem interesu.

Ono što je jednako bitno kao i funkcionalno društveno uređenje te državna regulativa, jesu koraci koje je potrebno poduzeti u gospodarstvu, prema prethodno navedenim kriterijima:

  1. Revizija radnog mjesta i mjesta obavljanja istog

Jedno je sigurno, a to je da će se sukladno trenutnoj situaciji (kojoj se konačan kraj ne nazire) revidirati opisi i zaduženja radnih mjesta. Dio zaposlenika neće više biti u mogućnosti obavljati djelatnosti ili operacije koje su ranije mogli, smanjit će se potreban broj izvršitelja određenih aktivnosti, digitalizacija i automatizacija sve češće će dovesti do smanjenja potrebe za ljudskom radnom snagom. Nekim djelatnostima, uslijed ovakvih promjena, možebitno prijeti nestanak s tržišta.

Također, mjesto obavljanja posla kroz pandemiju, poradi prevencije zaraze, alociralo se u domove zaposlenika ili pak na propisane lokacije. Samim time poduzeća osvještavaju kako ne postoji potreba za istom količinom i veličinom poslovnih prostora, niti za popratna novčana izdvajanja i utrošene resurse.

Posljedica revizije radnih mjesta vrlo vjerojatno će se očitovati u općenitom smanjivanju potražnje za radnicima (osim za onim usko specijaliziranim u IT sektoru, medicini, farmaciji i sl.).

  1. Revizija industrija koje imaju priliku za daljnji razvoj

Neminovno je da će većina uslužnih djelatnosti koje uključuju veća okupljanja (eventi, masovni turizam, komercijalni prijevoznici, ugostiteljstvo..) biti pod maksimalnim utjecajem pandemije, međutim snažne posljedice osjetit će (te već osjećaju) kozmetička, beauty i naftna industrija, maloprodaja i sl. Industrije poput ovih morat će biti vrlo kreativne i brze u adaptaciji i odabiru modela poslovanja (fokus na online poslovanje, revizija cijena itd.) kako bi opstale.

Za razliku od navedenih, dio industrija zadržao je postojeću razinu aktivnosti s obzirom da se potražnja za njihovim uslugama/proizvodima nije smanjila (hrana, piće, higijenske i medicinske potrepštine, dio javnih usluga..), a one „najsretnije“ zabilježile su, bilježe i, pretpostavlja se, bilježit će ubrzan razvoj i nizati poslovne uspjehe (IT, farmacija, medicina, kemijska industrija).

  1. Revizija kompetencija

Preispitivanje osobnih znanja i kompetencija bit će nužno jer nepredviđene situacije oko nas traže da aktiviramo sve svoje kapacitete u cilju ostanka u utrci i zadržavanja konkurentske prednosti. Uska specijalizacija može se pokazati ključnom jer osim bavljenja osobnim pozivom, vlastite talente i kompetencije moguće je iskoristiti i pokazati na drugim poljima, što u konačnici može osnažiti financijsku stabilnost, ali i kompetencije i društveni ugled.

U ovoj novonastaloj situaciji usvajati nova znanja i vještine bitnije je no ikad.

Također, potrebno je osluškivati tržište i novonastale potrebe, a oni najbrži i najkreativniji znati će ih i iskoristiti.

Ukoliko ste jedni od onih koji uslijed mjera koje reguliraju socijalne aktivnosti imaju viška slobodnog vremena, iskoristite ga mudro i u svoju korist. Naša preporuka su edukacije! One vam sigurno neće odmoći, ma u kojem se smjeru educirali.

  1. Revizija navika potrošača

Bilo da su pozitivne ili negativne, posljedice pandemije osjetili su gotovo svi. Bez obzira kakve posljedice su osjetili, većina ljudi trebala bi analizirati i revidirati vlastite prihode i rashode te prioritizirati iste. Ova situacija mnogima je pokazala kako „luksuzi“ koje si volimo priuštiti, zapravo i nisu nužnost. Sukladno tome, naši klijenti i potrošači će, čineći isto, promijeniti kupovne navike, što će u konačnici utjecati i na poslovanje drugih poslovnih subjekata.

Osim što se mijenjaju kupovne navike, za očekivati je da će se promjene dogoditi i na drugim područjima. Nitko ne zna kako će u budućnosti izgledati putovanja, poslovni sastanci, niti poimanje imovine u globalu.

Kada je riječ o trendovima investiranja, mlađe su generacije uglavnom primarno usmjeravale investicije na iskustva, doživljaje i emocije, dok su pak starije generacije svoje investicije više usmjeravali na kupovinu nekretnina (kuća, vikendica..) i ostale vrste imovine. S obzirom na ranija iskustva mladih osoba s kreditima i hipotekama, moguće je da će se takvi trendovi investiranja produbiti.

Možemo predviđati i nagađati kako će budućnost izgledati, no ono što nam jedino preostaje jest čekati i vidjeti kako vrijeme odnosi stara, odnosno donosi nova pravila, navike, ponašanja i trendove i ići u korak s istima.

Autor: Hrvoje Ljubičić

Koristimo kolačiće kako bismo poboljšali korisničko iskustvo na našim stranicama. Nastavkom korištenja stranice ili klikom na gumb "prihvaćam", pristajete na korištenje kolačića.