Utjecaj kulture na međunarodno poslovanje

Kultura kao temeljno obilježje svake nacije ima snažan utjecaj na oblikovanje identiteta pojedinca, skupine ili društva u cjelini. Globalizacija je dovela do toga da su nam otvorene mogućnosti za suradnju s ljudima diljem svijeta, stoga suvremeno društvo sve više pozornosti pridaje kulturi, kulturnim vrijednostima i obrascima te razumijevanju kulturoloških razlika. Ono što je u jednoj kulturi poželjno i prihvatljivo, u drugoj može biti uvreda i neprihvatljivo stoga je dobro poznavanje kulture određenog naroda jedan od ključnih preduvjeta poslovnog opstanka na globalnom tržištu

Razumijevanje i uvažavanje kulturnih raznolikosti vode uspješnom poslovanju. I upravo zato je kultura glavni igrač na međunarodnoj poslovnoj sceni. Da bi zajednica što uspješnije surađivala, kulturološke smjernice i odrednice moraju biti zajedničke. U protivnom, ukoliko bi se članovi društva ponašali kako im se prohtije, prema vlastitim nahođenjima, smjernicama i vrijednostima suradnja bi bila onemogućena ili pak svedena na minimum. Onog trenutka kada strani ulagač postane „neprimjetan“, odnosno kada se stopi s kulturom zajednice u čijem okruženju razvija posao, tada se smatra da je ostvario poslovni uspjeh.

S važnošću kulturalne kompatibilnosti ponajprije ćete se susresti prilikom pregovaranja.

Pregovaranje je nezaobilazan proces koji se odvija u početnim fazama razvijanja međunarodnog poslovanja. Samo po sebi pregovaranje je već vrlo kompleksan proces, a dodate li mu kulturalne dimenzije, tada pregovarač mora biti iznimno vješt kako bi postigao uspjeh. Ključ uspješnog pregovaranja leži u prepoznavanju kulturnih barijera, nadilaženju istih te (!) te njihovoj primjeni u vlastitu korist.

Također, kada je riječ o pregovaranju, nikad ne zaboravimo da svaka nacija ima svoj obrazac poslovnog ponašanja te da na osnovu njega procjenjuje i ocjenjuje okolinu. Ukoliko pregovaramo s, primjerice, Amerikancima, tada moramo znati da je za njih vrijeme ekvivalent novcu. Ukoliko se pak spremamo na pregovaranje s Francuzima tada ni pod koju cijenu ne smijemo kasniti. Točnost i visoka formalnost za njih su na posebnoj cijeni.

Stereotipi su još jedna stavka na koju ne smijemo zaboraviti prilikom pregovaranja. Stereotip u poslovnom okruženju značio bi pretpostavljanje da se određeni pojedinci ili grupe deklariraju kao pripadnici specifične kategorije.

Za primjer ćemo uzeti talijanske i japanske menadžere. I dok Talijane prati stereotip iskrenih, otvorenih, predvidljivih, glasnih menadžera kojima kašnjenje nije nepoznanica, Japanci su nositelji stereotipa vrijednih, marljivih, metodičnih i preciznih menadžera koji poštuju tuđe, ali i svoje vrijeme. Ukoliko talijanski menadžeri, u ovom primjeru, nisu upoznati sa stereotipima koji prate Japance, mogli bi zaključiti kako Japanci nisu nimalo fleksibilni niti otvoreni za poslovne prijedloge i kompromise. S druge strane, Japanci bi Talijane mogli okarakterizirati kao menadžere koji ne iskazuju poštovanje, koji su pre ambiciozni ili pak koji štete ugledu i reputaciji njihove kompanije.

Kulturološka podudarnost uvjetovana je geografsko-prostornim obilježjima. Što su dvije zemlje geografski bliže to je veća vjerojatnost da će se i njihove kulture u mnogočemu podudarati, posebno ako se radi o zemljama jednakog govornog područja. Primjerice, većina slavenskih zemalja dijeli sličan ili jednak jezik, religiju, vrijednosti, običaje, pa je vrlo vjerojatno da će i način vođenja poduzeća/poslovanja biti podudaran. Za njih ćemo reći da imaju jednaku kulturu. Za one nacije koje su geografski udaljenije važno je imati na umu: poznavanje i poštivanje različitosti utječe na naklonost poslovnih partnera. Na naklonost partnera utječe i poznavanje činjenica o državi s kojom se upušta u poslovni odnos. Poznavati činjenice podrazumijeva sljedeće znanje: puno ime države i glavnog grada države, ime i prezime predsjednika i premijera, poznavanje vjerskih običaja, načina prehrane, povijesni i geografski rezime te znanje o najvažnijoj gospodarskoj grani.

Komunikacijske barijere mogu se dogoditi, ne samo u direktnoj komunikaciji već i na razini simbola. Primjerice Operando ne bi trebao svoje usluge nuditi u Indiji pod postojećim logom jer sova u Indiji simbolizira nesreću, iako je u Americi i Europi znak mudrosti.

Razlika u kupovnim navikama određenih nacija i kultura također može biti predispozicija za uspjeh ili neuspjeh na međunarodnom tržištu. Primjerice proizvođači automobila primijetili su kako su digitalni kokpiti u automobilima traženiji u Europi, dok su analogni traženiji u Americi.

Također, mogućnosti oglašavanja u određenim zemljama su ograničene. Komunikacijska struktura jedne zemlje vrlo često je pokazatelj stupnja pismenosti stanovništva, ali i razvijenosti medija (pisanih i elektronskih). Nije rijetkost da se zbog regulative i raspoloživosti tradicionalnih medija oglašivači snalaze na razne načine ne bi li ispromovirali određene proizvode. U nekim je afričkim zemljama uobičajeno izvođenje reklama uživo (na licu mjesta pred građanima).

Zakonska barijera jedna je od najvažnijih i najčešćih kulturoloških barijera u međunarodnom poslovanju. Svaka država ima različite zakone oglašavanja koji se najčešće odnose na kontrolu medija, dozvole promotivnog sadržaja, korištenje djece, alkohola i cigareta u reklamama, kontrolu društveno osjetljivih proizvoda i sl. Tako je primjerice korporativna propaganda u Njemačkoj, Belgiji i Luksemburgu zabranjena, dok je u Velikoj Britaniji, Irskoj, Portugalu i Španjolskoj dozvoljena. Isto tako reklamiranje alkoholnih proizvoda zabranjeno je u gotovo svim arapskim zemljama.

Dakle, iz sveg ovog zaključujemo da je preduvjet uspješnog međunarodnog poslovanja kvalitetan i učinkovit menadžment koji u tančine poznaje specifične kulturološke dimenzije različitih društava i zemalja. Bedeković V. i Golub D. u svojoj knjizi Suvremeni menadžment u uvjetima globalnog poslovanja, ističu kako uspjeh u globalnom poslovanju u značajnoj mjeri ovisi o fleksibilnosti i primjerenoj reakciji menadžera na praksu i vrijednosti koje se značajno razlikuju od vlastitog poslovnog okruženja. Međusobno razumijevanje, uvažavanje, promicanje međukulturalnog razumijevanja te prihvaćanje zajedničkih rješenja koja su od interesa za sve pregovaračke strane ključ je unapređenja poslovne suradnje i učinkovitog globalnog poslovanja.

Koristimo kolačiće kako bismo poboljšali korisničko iskustvo na našim stranicama. Nastavkom korištenja stranice ili klikom na gumb "prihvaćam", pristajete na korištenje kolačića.